Široki Brijeg, 9. svibnja 2012. (Gojko Jelić) – U utorak, 8. svibnja, u kinu Borak u Širokom brijegu, u sklopu tradicionalne manifestacije »Svibanjska sjećanja« koja je prisjećanje na obljetnicu Bleiburga i Križnog puta ’45., zaustavljanje tenkova u Pologu ’91. i smrti ministra obrane RH Gojka Šuška ’98., predstavljena je knjiga »Uspomene iz doba mučeništva« fra Jerke Karačića što ju je uredio fra Vendelin Karačić. Knjigu su objavili vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te nakladnička kuća Nova stvarnost iz Zagreba. Autor je ove uspomene zapisao u Frohnleitenu (Austrija) od listopada 1972. do srpnja 1973. na poticaj fra Lucijana Kordića.
Knjiga je podijeljena na dva poglavlja: Ružići, travanj 1945. – svibanj 1946., koji sadrži 11 pripovijesti te Ljuti Dolac, svibanj 1946. – listopad 1952. koji sadrži 34 pripovijesti. Kao dodatak ovoj knjizi uvrštena je crtica Strašan trenutak koju je napisao fra Jerkin brat fra Blago. Ona opisuje događaj iz sredine veljače 1945. kada je fra Jerko umalo stradao. Uz kratki fra Jerkin životopis, bogatstvu knjige doprinosi i posljednji dio knjige Fra Jerkin život u slikama.
Fra Vendelin Karačić je u svome predstavljanju knjige naglasio: »Fra Jerko piše kao sudionik i svjedok, i to svjedok koji ima oštro zapažanje i ispravan pristup u interpretaciji doživljenoga, pri čemu prednost pripada ljudskoj duši i nutrini koja reagira na vanjske događaje. Osim što se knjiga odlikuje ljepotom jezika i stila, njezin sadržaj otima zaboravu jedno mučno i krvavo vrijeme u kojem je došla do izražaja duhovna snaga našeg hrvatskog naroda u ovom kraju i uloga kršćanske vjere bez koje je nezamislivo naše narodno biće.«
Hrvatski književnik Krešimir Šego je predstavljajući knjigu istaknuo: »Nažalost, ovakvih je djela do sada vrlo malo, a kako vrijeme prolazi, sve je manje prilika da će biti napisana. Otud i prijepori koji traju i danas – o broju nestalih i ubijenih, o masovnim grobištima, o identifikaciji žrtava … Uspomene iz doba mučeništva, objavljene četrdeset godina nakon nastanka, još jedanput upućuju na karakter i ciljeve “narodne vlasti” i još jedanput, snažno, pozivaju kako se ne smije prestati istraživati i sve ono što se, i ovdje, događalo. Riječ je o, uvjetno kazano, monografiji vremena i malih zemljopisnih prostora, ali snažnom svjedočenju koje nadilazi te prostore i daje snažnu sliku općeg stanja. Fra Jerko je umro na Širokom Brijegu 31. prosinca 1987., miran jer je zapisao ono što je doživio u doba mučeništva, vjerojatno se nadajući da će doći i vrijeme kad će zapisi biti objavljeni.«
U drugom djelu Svibanjskih sjećanja dr. sc. Mile Lasić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predstavio je rad vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« i Povjerenstva za obilježavanje i uređivanja grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća na području Općine Široki Brijeg te u kratkim crtama iznio naglaske svog znanstvenog rada »Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u BiH«, koji je predstavljen na znanstvenom skupu »Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine«, održanom krajem prošlog mjeseca u Zagrebu. Dr. Lasić je pobrojio međunarodne i europske dokumente te one u samoj BiH koji čine zakonski temelj za istraživanje zločina te zatim spomenuo tko je sve dao značajan doprinos na istraživanju žrtava partizansko-komunističkih zločina (župe u Hercegovini, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Savez udruga bivših političkih uznika i žrtava komunizma, Hrvatski intelektualni zbor, općinska povjerenstva). S druge strane državne institucije u BiH istražuju samo ratne zločine počinjene 1992. – 1995., a Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu istražuje žrtve bosanskih Muslimana. Zatim je nabrojio neke od dokumenata koje bi trebalo donijeti (Zakon o pronalaženju, obilježavanju, uređivanju i održavanju prikrivenih grobova, Popis žrtava, Zakon o pravima političkih zatvorenika, Zakon o lustraciji, Zakon o denacionalizaciji…) što bi omogućilo dekomunizaciju hrvatskog i bosansko-hercegovačkog društva, jer je uklanjanje komunističkog naslijeđa europski zahtjev. Na kraju svog izlaganja dr. Lasić je pročitao i zaključke sa spomenutog znanstvenog skupa koji su upućeni hrvatskoj javnosti.
Na kraju ovog skupa nazočnima se obratio i vicepostulator fra Miljenko Stojić koji je izrekao riječi zahvale svim sudionicima te najavio sljedeće projekte koje priprema Vicepostulatura.
Program Svibanjskih sjećanja vodio je Marinko Karačić, novinar Radiopostaje Široki Brijeg.