Zagreb, 30. listopada 2011. – (IKA) Druga sjednica Komisije Hrvatske biskupske konferencije za hrvatski martirologij održana je u subotu 29. listopada u prostorijama zgrade HBK u Zagrebu, pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića.
Predsjednik je izvijestio članove o aktivnostima i događajima nakon prve sjednice. Na svom prošlom zasjedanju Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine potvrdila je da Komisiju smatra i kao svoje tijelo u zadanim okvirima. U međuvremenu je posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, a u Širokom Brijegu održan je simpozij o istraživanju žrtava u Hercegovini.
Glavna tema sjednice bila je organiziranje znanstvenog skupa o slučajevima mučeničkih stradanja Hrvata i katolika u 20. stoljeću. Znanstveni skup na tu temu predviđen je u travnju iduće godine. Premda su uzročnici tih stradanja bili u ideološkom i nacionalnom smislu raznih usmjerenja i pripadnosti, znanstveni skup će se posvetiti žrtvama komunističkog režima.
Predviđeno je da skup obradi tri glavne skupine tema. Najprije će se analizirati korijeni komunističkih progona: iz čega izviru i na čemu se temelje vlastitosti i snage komunizma da je u svijetu pobio stotinjak milijuna ljudi, a Hrvatima nanio demografske gubitke kakve nisu imali već više stoljeća? Koliko je tu bilo uvezenih i već definiranih »alata« iz SSSR-a, a koliko je na našim prostorima komunizam bio kreativan u svojoj destruktivnosti?
U drugom dijelu bit će prikazani gubitci među Hrvatima na području republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među svećenicima, redovnicima i vjernicima laicima. Svaka biskupija i svaka redovnička zajednica iznijet će što se zbilo na njezinom prostoru i u njezinim redovima. Posebno će biti prikazani postupci za službeno proglašenje mučenicima, koji su u tijeku.
U trećem dijelu bit će obrađeno kakvo je sjećanje na ta stradanja na crkvenim i državnim razinama, odnosno kako se odnosimo prema žrtvama i mjestima njihova stradanja. Zbornik tih radova treba biti knjiga koja će na jednom mjestu objediniti raznovrsna dosadašnja istraživanja i ukazati na posao koji nam još preostaje.
Znanstveni skup nema kao prioritetni cilj isticati veličinu zločina, nego veličinu žrtve koja zaslužuje naše sjećanje i poštovanje, pa i u slučajevima kada nema besprijekornu prošlost. Činjenica da će se znanstveni skup baviti poglavito stradanjima Hrvata i katolika, nipošto ne znači da su na ovim prostorima samo oni stradavali.
Izabran je i pripremni odbor u sastavu: Mile Bogović (predsjednik), Jure Krišto, Miljenko Stojić i Josip Dukić ml. Odbor će razraditi tematiku i povezati se sa znanstvenim ustanovama i poznatim stručnjacima.
Komisija apelira na sve odgovorne da se u okvirima svojih nadleštava i mogućnosti pobrinu kako bi se našao primjeren način za rješavanje problema koji su se pojavili otkrivanjem brojnih jama hrvatskih civila i vojnika u Sloveniji. O kakvim razmjerima je riječ, govorio je fra Marko Prpa, hrvatski dušobrižnik u Ljubljani. Jednako tako Komisija apelira da se pronađeni ljudski ostatci u masovnim grobnicama u Hrvatskoj što prije smjeste na dolično mjesto, možda zajednički grob, jer se ljudske kosti na više mjesta i dalje nalaze u vrećama za smeće. Više članova je istaknulo da se o počiniteljima zločina često u javnosti govori kao da nemaju ni imena ni prezimena, ni ideološke ni nacionalne pripadnosti.
Komisija je izrazila zahvalnost don Anti Bakoviću za uspješan rad na skupljanju i objavljivanju podataka o našim stradalnicima i mučenicima i preporučuju njega i njegov tim crkvenim i državnim ustanovama za novčanu potporu kako bi mogao taj rad nastaviti. Komisija se nada da će u svom radu imati podršku crkvenih i državnih ustanova, a od ovih drugih napose preko Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata.