Bile, 18. kolovoza 2018. (M. Jurković / hrsvijet.net) – U organizaciji Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, na spomen području »Groblje mira« na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je danas obilježavanje 73. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarizama: komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma.
Bogović: Gradimo i Svehrvatski grob na Krbavskom polju
Misno slavlje predvodio je gospićki biskup u miru Mile Bogović, koji je u svojoj propovijedi naglasio kako je sveti zadatak svakog pokopati posvijestivši nazočnima da je i Isus bio osuđen i pokopan. »Pred našim naraštajima stoji još jedan veliki zadatak: mnoga naša braća i sestre završili su na otpadu kao smeće i bačeni u jazbine i jazovke. Treba ih pokopati. Oni koji su ih pobili nisu imali razinu kulture koja je bila u Rimskom carstvu pa nije bilo dopušteno da ih se kao ljude pokopa. Znademo da je Pilat dopustio da se Isusa skine s križa i da ga se pokopa. Pokopati mrtve nije se javilo s kršćanstvom, to je općeljudski zakon. Prijašnji hrvatski naraštaj nije mogao taj zakon ispuniti, pa je to ostalo kao naš zadatak. Ne bi bilo dobro da ga ostavimo onima iza sebe«, podsjetio je u propovijedi biskup Bogović. Ocijenio je da se na ovom području u BiH učinilo znatno više nego u Republici Hrvatskoj. »I na tom polju otišli ste vi ovdje dalje nego mi u Hrvatskoj. Vi ste svjesni da iz središnje vlasti ne ćete imati neku potporu. Toga je ovdje svjesna Crkva i lokalne vlasti. Ovo ovdje gdje se nalazimo pokazuje dokle ste došli. No jasno je da se ovdje ne može riješiti cjelokupni zadatak koji stoji pred hrvatskim narodom i hrvatskom Crkvom«, istaknuo je biskup Bogović. Ponovio je kako je pravo na grob jedno od temeljnih ljudskih prava. »Želimo da se svi koji nisu bili pokopani svečano pokopaju, kao što su to radili i prvi kršćani. Najbolje bi bilo da se svi koji budu identificirani pokopaju na obiteljskom groblju. Za one kojima ne možemo ustanoviti identitet prijedlog je da se pokopaju u tzv. Svehrvatskom grobu na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih mučenika ili na “Groblju mira” ovdje na Bilima«, zaključio je biskup Bogović.
Vrljić: Punih pet godina zaredom okupljamo se na ovome svetom mjestu
Nazočnima se nakon sv. mise zadušnice obratio i Ilija Vrljić, pročelnik Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH, koji je predstavio gradnju ovog spomen obilježja od postavljanja kamena temeljca 2013. do danas. »Evo već punih pet godina zaredom okupljamo se na ovome svetom i povijesnom mjestu u povodu Europskog dana sjećanja na totalitarne režime: komunizam, nacionalsocijalizam i fašizam, koji se diljem Europe obilježava 23. kolovoza, a mi ga tradicionalno obilježavamo subotom koja je najbliža tome danu i tako će biti i ubuduće. Ove smo godine završili izgradnju sve podzemne infrastrukture, pratećih objekata s uredima i sanitarnim čvorom, iskopali smo rupe za sadnju drvoreda te postavili konture polja za križeve i tako konačno došli do zadanog cilja a to je postavljanje križeva«, istaknuo je Vrljić.
Stojić: Postavili smo prve križeve za naše pobijene
Fra Miljenko Stojić, dopredsjednik i povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, kazao je kako je iz godine u godinu vidljiv napredak na izgradnji spomen područja »Groblje mira« na Bilima. »Postavili smo i prve križeve za naše pobijene. Radi se o braći redovnicima i svećenicima te jednoj časnoj sestri, pripadnicima ovih naših hercegovačkih zajednica. Voljeli su i vodili svoj narod pa kada je trebalo dali i život za njega. S. Regina Milas u toj je prigodi oprostila svome ubojici i poklonila mu ručni sat. Tako su ginula i mnoga naša braća i sestre. Ovim današnjim činom stvaramo okvir za postavljanje križeva i za njih«, poručio je fra Miljenko Stojić.
Čović: Nastavimo graditi ovaj spomen
Na samom kraju komemoracije nazočnima se obratio i hrvatski član predsjedništva BiH i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović, te pozvao sve na razmišljanje o budućnosti. »Ovo Groblje mira, koje ćemo zajedno graditi, neka nam bude poticaj za našu mladost. Da upravo oni, rasterećeni okova razdora, osmišljaju obitelj i ljubav. Da im obitelj bude osnovna vrijednosti društva kojega će graditi na ovim prostorima. Naš cilj mora biti izvrsnost građena na našoj vjeri. Na kraju, dragi prijatelji, pozivam vas sve da nastavimo graditi ovaj spomen. Uz zahvalu organizacijskome odboru, koji je sve ovo do sada uradio, upućujem svoju riječ nositeljima vlasti da učvrste sustav koji će osigurati normalno upravljanje ovim sada već vrlo složenim projektom. Institucija koja će skrbiti o Groblju mira na Bilima treba u potpunosti zaživjeti do našega okupljanja 2019. Završimo prometnice prema ovom izvorištu naše snage, i od Mostara i Širokog Brijega, to nije prezahtjevan projekt. Još jednom naglašavam, držimo se zajedno i ne brinimo se za budućnost«, poručio je na koncu hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.