Zagreb, 14. ožujka 2009. (www.vecernji.hr / Darko Juka) – Osam nestalih hercegovačkih franjevaca, koje su odveli partizani nakon svršetka rata, u svibnju 1945., vjerojatno leže u užasavajućim prokopima Barbarina rova u slovenskom rudniku Huda Jama.
Svjedočanstva
Vicepostulatora Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« to drži mogućim, jer su neki hercegovački fratri posljednji put viđeni u logorima u Sloveniji. Fra Emil Stipić zadnji je put viđen u okolici Slovengradeca. Svjedok je mladomisnike fra Luju Milićevića i fra Svetislava Markotića vidio večer prije nestanka u logoru u Mariboru, između 15. i 21. svibnja. Profesor glazbe fra Bruno Adamčik, prema riječima svjedoka, nije mogao ići dalje te je ostao u malome mjestu u blizini Celja, gdje mu se gubi trag. Bez spoznaje o posljednjem mjestu viđenja Provincija traži još četiri franjevca s križnoga puta: fra Anđelka Nuića, fra Jenku Vasilja, fra Danu Čolaka i fra Tihomira Zupca.
»Na grobištu u Maclju pronašli smo posmrtne ostatke fra Metoda Puljića, fra Darinka Mikulića i fra Julijana Petrovića.«
Šutnja politike i medija
Za njihovu i smrt još 18 svećenika i bogoslova, godine 1998. Fran Živičnjak u svojoj knjizi »U vječni spomen« okrivio je još živoga Zagrepčanina Stjepana Hršaka, ali Državno odvjetništvo RH s tim ništa nije uradilo.
»Čudi nas gotovo posvemašnja šutnja hrvatskih političara i velikoga dijela razvikanih javnih glasila glede iskapanja u Hudoj jami, ali i glede drugih komunističkih zločina. Trebamo otkrivati istinu, uklanjati zablude i na pravim temeljima graditi budućnost, a jedna od istina je da su Britanci omogućili, Tito naredio, a određeni komunisti pobili bez suda mnoštvo vojnika i civila s Križnoga puta.
Jedan od tih odreda, prema posljednjim istraživanjima, bila je i ubilačka četa sastavljena od biranih komunista koju su Britanci uvježbavali na otoku Visu, a koja je došla u Hercegovinu i, između ostaloga, pobila i fratre u Širokome Brijegu, nastavila prema Kninu i svoj krvavi posao zapečatila na Kočevskom rogu, pobivši oko 13.000 Hrvata. Brojila je oko 80 pripadnika i nije se borila, nego je u zavjetrini bitke odrađivala dodijeljenu joj zadaću. Nadam se da ćemo, kao društvo, steći dostatno snage suočiti se sa svojom komunističkom prošlošću te kao čovjekoljubi i domoljubi pristupiti izgradnji jedine nam domovine, za koju su pali i oni u Hudoj jami«, oštar je fra Miljenko Stojić, vicepostulator.
Od 66 pobijenih franjevaca, nađeno ih je 30, Vicepostulatura misli da je na tragu ostataka još dvojice, a za 34 još nema traga, osim ovoga u Hudoj jami. Prvi je fratar pogubljen 1942., drugi koncem 1944., a ostali od siječnja do srpnja 1945. U Jugoslaviji je robijao čak 91 franjevac iz Hercegovine.