Zagreb, 30. listopada 2013. (Damir Borovčak) – Jutros je u svom domu u Kustošiji u Zagrebu iznenadno preminuo Stjepan Brajdić, časnik Hrvatskih oružanih snaga NDH, hrvatski domobran i domoljub. Rođen je 12. prosinca 1926. u Sesvetskim Selima. Završio je Domobransku časničku školu i bio promaknut u čin poručnika. U NDH dvije je ratne godine služio u hrvatskoj vojsci. Preživio je Bleiburg i Križni put te se vratio u Zagreb. U noći 4/5. kolovoza 1945. OZNA ga je uhitila u Zagrebu te je osuđen na smrt strijeljanjem. Imao je tada svega 19 godina. Kasnije je pomilovan na 20 godina tamnice. Robijao je 10 godina u Gradiški, Lepoglavi i Srijemskoj Mitrovici. Zatim je godinu i pol odslužio u kazneničkom puku u JNA.
Ostvarenjem slobodne Hrvatske države okuplja se s preživjelim kolegama koji su kao mladići u vremenu Drugog svjetskog rata zajedno stjecali vojna znanja, na Vojnom učilištu u Zagrebu u Ilici 242, za obranu Hrvatske. Bio je član Časničkog kluba 242. Tehnički je uredio knjigu »Svjedoci jednog vremena« o svjedočanstvima s Križnih puteva preživjelih kolega iz časničke škole.
Višegodišnji je predsjednik Udruge Macelj 1945. Zaslužan je za izgradnju grobnice na Macelju, za vraćanje posmrtnih ostataka 1.163 žrtava nakon 12 godina s tavana patologije Medicinskog fakulteta u Macelj te za njihov svečani pokop na Macelju 22. listopada 2005. Među njima su i trojica hercegovačkih franjevaca, kao i pobijeni članovi franjevačke provincije Bosne Srebrne, Vrhbosanske i zagrebačke nadbiskupije te đakovačke i senjske biskupije. Puno je doprinio za izgradnju crkve Muke Isusove i Križnog puta, kao i naposljetku za uređenje spomen-sobe žrtava komunističkog zločina u Macelju. Prvi je primijetio i javno se založio protiv promjene teksta i pokušaja trostruke krivotvorine natpisa na Bleiburškom spomeniku, podignutog »na čast i slavu hrvatske vojske«, koji je dio teksta nekome postao nepoželjan.
Prema osobnoj izjavi, cijeli je život, sve do smrti, bio moralno-politički nepodoban. Ustvari, bio je nepotkupljivi domoljub, vječni bojovnik za čast, istinu i slavu hrvatskog naroda.
Sprovodni obredi započinju 5. studenoga ispred mrtvačnice na Mirogoju u 14.10. Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko ljubio. Pokoj vječni daruj mu Gospodine i Svijetlost vječna svijetlila mu! Počivao u miru Božjem!