Široki Brijeg, 13. travnja 2022. (Anita Martinac / grobljemira.info) – Njegujući kulturu sjećanja i prisjećajući se prvih žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća Hrvatsko žrtvoslovno društvo (HŽD) iz Zagreba, Odjel HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće (Odjel) i Središte HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH (SHSK) organizirali su hodočašće pod nazivom »Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama XX. stoljeća«.
Hodočasnici su jučer, 12. travnja, položili vijence i upalili svijeće za nevine žrtve pred središnjim spomenikom u Ljubuškom, u Čapljini, u Strugama na groblju Gorica, na Radimlji u Stocu pred spomenikom na masovnoj grobnici, u Mostaru-Ilićima na Bakšimu te na Širokom Brijegu.
Na svakom od posjećenih mjesta govorilo se o povijesnim činjenicama, zapisima svjedoka i plodovima istraživanja. Ispred HŽD nazočnima su se obratili Ante Beljo, predsjednik HŽD i tajnik Tanja Mikac Vidović, Anita Martinac, predsjednica SHSK i književnica, Stanislav Vukorep, Vesna Slobođan i Manuel Martinović, publicisti i istraživači. U navedenim mjestima događajima su također nazočili predstavnici općina i gradova, povjerenici za popis žrtava i grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Tako su u Ljubuškom uz nazočnost gradonačelnika Vedrana Markote, predsjednika općinskog vijeća Tihomira Kvesića te ostalih predstavnika gradskih službi i predstavnika udruga, pred središnjim spomenikom na Trgu dr. Franje Tuđmana vijenac položili Ante Beljo, predsjednik HŽD i Mile Pušić, voditelj Odjela. Molitvu je predvodio humački gvardijan fra Dario Dodig.
Nakon toga izaslanstvo je u Čapljini pred spomenikom Hrvatskoj slobodi i spomen pločama s popisom imena svih žrtava, položilo vijenac uz nazočnost općinskih predstavnika i povjerenika za popis žrtava u Čapljini Željka Sokola. Pred spomenikom se nazočnima obratio Stanislav Vukorep koji je iznio neke od plodova dugogodišnjeg istraživanja na temelju uzimanja iskaza preživjelih svjedoka te dosadašnjih objavljenih radova. Izaslanstvo je nakon toga posjetilo i groblje u Gorici-Struge, gdje su se i dogodili prvi zločini nad nedužnim pučanstvom 13., 14. i 15. travnja 1941.
U Stocu je izaslanstvo dočekao gradonačelnik Stjepan Bošković zajedno s predstavnicima gradskih službi, povjerenika i predstavnika udruga, a vijenac su položili Ante Beljo i Anita Martinac, te Stjepan Bošković i Mile Pušić. Molitvu je predvodio župnik don Ljubo Planinić. Najavljena je i sv. misa zadušnica za sve žrtve jugokomunizma za 29. svibanj koja će biti upriličena upravo na Radimlji.
U tom razdoblju 1941. zločini su se dogodili i u Mostaru, točnije u Ilićima i Cimu gdje je jugoslavenska vojska, sastavljane od Srba, pobila hrvatske civile. Također su tada spaljene kuće uz potresne prizore zločina. Položen je vijenac pred Gospinim kipom na Bakšimu gdje se nazočnima obratila Anita Martinac, Ante Beljo i Manuel Martinović, publicist i istraživač.
Izaslanstvo je obišlo i Groblje mira na Bilima, a nakon toga su se poklonili pobijenim franjevcima u ratnom skloništu kod Crkve Uznesenja BDM u Širokom Brijegu. Tu je molitvu predvodio fra Miljenko Stojić.
Ono što je važno istaknuti u prigodi posjećivanja ovih mjesta stradanja jest činjenica da se o ovim zločinima nedovoljno govori i piše. Stoga je upućen poziv javnosti da njeguje kulturu sjećanja sukladno Europskim konvencijama. Dostojno i civilizirano obilježavanje najmanja je zadovoljština koja se može učiniti te na ovaj način organizatori potiču na promišljanje o osjetljivim i kompleksnim pitanjima naše prošlosti kako bi sljedeći naraštaji mogli iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih i nacionalnih prava.