Lepoglava, 6. prosinca 2008. (IKA) – Na znanstvenom skupu »Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće«, koji je u petak 5. prosinca održan u organizaciji Varaždinske biskupije i župe Lepoglava, jednoglasno je usvojena Izjava kojom se poziva Vladu Republike Hrvatske kao mogućeg predlagatelja izmjena Zakona o kaznenom postupku ili izravno Hrvatski sabor, da predlože promjenu čl. 490. Zakona o kaznenom postupku (st. 3. i 4.) tako da se omogući revizija ne samo političkog procesa protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, nego i procesa protiv više stotina svećenika i domoljuba koji su živjeli i sanjali samo jedan san – slobodnu hrvatsku državu.
Također je predloženo osnivanje pravno-povijesne komisije, koja bi imala zadatak da objektivno i znanstveno utemeljeno (sine ira et studio) dade svoj pravno-povijesni sud o svim političkim procesima u razdoblju 1945. – 1990. na tlu bivše komunističke Jugoslavije. To zahtijeva, ne samo sjećanje na žrtve tih procesa, nego i svekolika hrvatska javnost.
U Izjavi se ističe kako je temeljno pitanje i završna misao simpozija: treba li presudu protiv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1946., koju je donio Vrhovni sud Narodne Republike Hrvatske i danas smatrati postojećom i pravno utemeljenom. Hrvatski sabor tijekom svoga prvog saziva donio je 14. veljače 1992. Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu, u kojoj je zaključeno »da je kardinal Alojzije Stepinac, nepravedno osuđen, čime je nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu«, te da »iako hrvatski narod i Katolička Crkva nikada nisu priznali osudu nadbiskupu Stepincu, Hrvatski sabor, kao najviše predstavničko tijelo Hrvatske, izricanjem jasnog stava prema nepravednoj osudi kardinala Stepinca ispravlja jednu povijesnu nepravdu«. Međutim, time odluka jugoslavenskog suda još nije ukinuta. Prema općeprihvaćenom mišljenju u javnosti, a posebno među pravnim stručnjacima, sazrela je ideja da se obnovi postupak protiv bl. Alojzija kardinala Stepinca.
Takva mogućnost bila je predviđena odredbama čl. 490. ZKP kojima se navodi kako osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela, ako je do osuđujuće odluke došlo zloporabom političke moći, mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovarajućega pravnog akta. No, kako je odredbom tog članka Zakona bio propisan rok od dvije godine za pokretanje revizije protiv svih presuda donesenih u političkim procesima na tlu bivše komunističke Jugoslavije, taj je rok istekao 31. prosinca 2000., pa time reviziju više ne bi bilo moguće ostvariti. Budući da je učinjen »grijeh propusta«, te nije do danas pokrenut postupak za reviziju procesa protiv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, blaženika Katoličke Crkve, mišljenja smo da je sazrilo vrijeme da se ta povijesna nepravda ispravi, stoji u Izjavi. Eminentni pravni stručnjaci, među kojima je i dr. Željko Horvatić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Akademije pravnih znanosti, zauzeli su stajalište kako, s obzirom da ne zastarijevaju ratni zločini, to znači da pogotovo ne bi smjeli zastarijevati »zločini nepravde«, tj. »juridički zločini« prema tisućama hrvatskih domoljuba koji su nevino osuđeni, te su izdržavali svoje zatvorske kazne u jugoslavenskim tamnicama samo iz razloga »što su drukčije mislili«.
Na simpoziju održanom u Lepoglavi na dan kada je prije točno 57 godina nadbiskup Stepinac narušenog zdravlja pod pritiskom svjetske javnosti izašao iz lepoglavske kaznionice, gdje je započeo svoje mučeništvo petogodišnjim zatočeništvom nakon montiranog sudskog procesa od strane komunističkih vlasti, te je prebačen u kućni pritvor u Krašić gdje je i umro, govorili su uvaženi hrvatski teolozi, pravnici i drugi stručnjaci. Na početku simpozija, održanog u jubilarnoj Stepinčevoj godini, u prigodi 10. obljetnice njegove beatifikacije, 110. obljetnice rođenja i 70. obljetnice euharistijskog kongresa kojeg je Stepinac predvodio u Varaždinu, pozdrave su uputili varaždinski biskup Josip Mrzljak, izaslanik Hrvatskog sabora dopredsjednik Vladimir Šeks i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića mons. Juraj Batelja, postulator kauze za Stepinčevu kanonizaciju.