Split, 17. lipnja 2009. (Pejo Gašparević / Dnevni list) – U Hrvatskoj se nastavlja raskrinkavanje komunističko-partizanskih zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu i poraću. Najnovije otkriće je masovna grobnica u Jankovu Docu na Biokovu u kojoj su pronađeni posmrtni ostatci devetero žrtava što su ih ubile partizanske snage 1945. Splitski istražni sudac Stanko Grbavac, koji je bio angažiran pri pronalasku ove masovne grobnice, objašnjava kako je »ovih devet žrtava dio od ukupno 80 žrtava koje su u jednom danu u veljači 1945. strijeljali pripadnici Osmog partizanskog korpusa koji je bio smješten u Makarskoj«.
Britanski interesi
Najavio je kako će se nastaviti tragati za posmrtnim ostatcima i ostalih ubijenih iz ove skupine. Skeleti devet pronađenih žrtava smješteni su na splitsku Patologiju radi DNK analize i utvrđivanja njihovog identiteta. Po Grbavčevim riječima od njihovih živih članova obitelji i rodbine uzeti su uzorci krvi i kose kako bi se podatci dobiveni iz tih uzoraka usporedili s podatcima iz posmrtnih ostataka pronađenih tijela koja su strijeljali partizani. Ovo će biti nastavak forenzičkog utvrđivanja identiteta žrtava koje su u Drugom svjetskom ratu i poraću ubile komunističko-partizanske snage. Nedavno je skupina forenzičara iz Hrvatske, BiH i Slovenije po prvi put uspjela identificirati posmrtne ostatke pet žrtava pronađenih u masovnoj grobnici u Škofja Loci u Sloveniji, gdje su ih, prije više od 60 godina nakon ubojstva zakopale komunističke vlasti. O zločinima komunističkog režima raspravljalo se i na najnovijoj tribini Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV) održanoj u Zagrebu na temu »Bleiburg: Komunistički zločini u britanskoj režiji«. Predsjednik HKV književnik Hrvoje Hitrec ustvrdio je kako su »masovni pokolji Hrvata, koje skupnim imenom nazivamo ‘Bleiburška tragedija’, najveći narodni gubitak u hrvatskoj povijesti«. Pravnik Branimir Lukšić je u svojem istupu analitički govorio o ulozi britanskih vojnih misija u dovođenju komunističkih pokreta na vlast u zemlje jugoistočne Europe nakon Drugog svjetskog rata. Po Lukšićevom tumačenju Britanci su »zbog geostrateških ciljeva na području zemalja jugoistočne Europe, poslije rata htjeli spriječiti širenje njemačkog interesnog područja, smanjiti ulogu SSSR-a te utjecaj Katoličke crkve«.
Uklanjanje simbola
Raskrinkavanje komunističkih zločina nije izazov s kojim se suočava samo Hrvatska. Primjerice, nedavno je Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko najavio uklanjanje svih komunističkih simbola preostalih iz doba Sovjetskog Saveza. »Ukrajinski narod je bio talac dvaju totalitarističkih režima, komunističkog i fašističkog«, rekao je Juščenko. U Mađarskoj je zakonom zabranjena uporaba komunističkih simbola, u Bugarskoj i Rumunjskoj Europska je unija spriječila uništavanje arhiva tajnih policija u kojima su evidentirani komunistički zločini, u Sloveniji u Celju podignut je spomenik žrtvama komunističkog režima… A u civilizacijski zapuštenoj BiH još je rasprostranjena nostalgija za komunizmom.