Varaždin/Svibovec, 2. listopada 2016. (IKA) – Sudionici 7. hrvatskoga žrtvoslovnog kongresa, koji se o temi »Pamćenje i povijesna istina o žrtvama« održao od 30. rujna do 2. listopada pod visokim pokroviteljstvom varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, okupili su se na misnom slavlju u nedjelju 2. listopada u Svibovcu, na području kojeg se nalazi jedno od najvećih grobišta u Varaždinskoj biskupiji. Misno slavlje za sve žrtve pale za Hrvatsku predvodio je biskup Mrzljak. Na njoj su sudjelovali predavači i članovi društava organizatora kongresa: Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, na čelu s predsjednikom Zvonimirom Šeparovićem, i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin, na čelu s Franjom Talanom.
Okupljene je pozdravio domaći župnik Juraj Kopjar pozvavši ih da u svoje molitve ugrade sve žrtve iz hrvatske prošlosti koje su ubijene, poginule, nestale i čiji su zemni ostatci, često i bez poznatoga groba, rasijani diljem domovine i izvan nje. Istaknuo je da su se okupili oko Krista uskrsloga sa željom da budu ustrajni u spoznavanju i svjedočenju istine kako bi svi rasli u dobroti i izgrađivali društvo i svijet po mjeri čovjeka te bolju budućnost za naše mlade. Biskup Mrzljak istaknuo je u uvodu sv. mise kako su zemni ostatci žrtava razasuti po mnogim znanim i neznanim grobištima, no u sv. misi oni su u zajedništvu žive i nebeske Crkve. U propovijedi je biskup Mrzljak primijetio kako čovjek tijekom života polazi različite škole, dodavši da je i Crkva svojevrsna Isusova škola ljubavi i dobrote jer čovjek koji samo raste u znanju ne može izrasti u cjelovitu osobu. Istaknuo je kako se zbog nedostatka Isusove škole kršćanskog života događaju različita zla u svijetu te je pozvao na trajno napredovanje u toj školi kako bi svatko doprinio izgradnji boljega svijeta. Rekavši kako je čovjeka stvorio sam Bog, biskup je istaknuo vrijednost svakog ljudskog života koji je važan kao pojedinac i kao član zajednice, obiteljske i društvene. Podsjetio je da su totalitarni sustavi, a osobito komunizam, željeli ukloniti Boga iz ljudskog života kako bi mogli gospodariti ljudima. Mi znamo i vjerujemo da čovjek ne može graditi bolji svijet bez Boga. Neka nam u tome primjeri budu ljudi čvrste vjere, sveci i blaženici, poput bl. Alojzija Stepinca koji je također bio žrtva totalitarnog sustava. Spomen na sve žrtve znak je naše vjere i našeg života iz te vjere, rekao je biskup Mrzljak te zaželio svima da trajno učvršćuju svoju vjeru i rastu u kršćanskom životu.
Prije sv. mise uz molitvu je položen vijenac kod spomenika hrvatskim braniteljima župe Svibovec, a nakon sv. mise biskup Mrzljak predvodio je molitvu kod spomen-obilježja žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća među kojima je i svibovečki župnik Josip Lesjak. Sudionici kongresa potom su obišli grobište Leskovec, prvo stratište zarobljenika na području Varaždinske biskupije te kod spomen-križa položili vijence.
Između ostaloga, posljednjeg dana kongresa Hrvatsko žrtvoslovno društvo održalo je godišnju izbornu skupštinu, a sudionici kongresa posjetili su i spomen-križ u Dravskoj šumi u Varaždinu, po broju žrtava najvećem grobištu poslijeratnih masovnih likvidacija Drugog svjetskog rata na području Varaždinske biskupije. Dan ranije, 50-tak predavanja na Kongresu održano je u Varaždinu u domaćinstvu Varaždinske biskupije, te gradskih župa sv. Nikole i sv. Vida, a prvoga dana Kongres je otvoren u Zagrebu gdje su i održana početna izlaganja. Jedno od njih, pod naslovom »Groblje mira na Bilima – suočavanje s prošlošću«, održao je i fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Sudionike kongresa pozdravio je i biskup Mrzljak koji je predložio da se proglasi Dan sjećanja i molitve za sve žrtve hrvatskoga križnog puta, što je i podržano. Sljedeći kongres održat će se na području Maclja.