28. studenoga, 2020.

BUGOJNO: »SUDBINU NIJEMIH ŽRTAVA NE SMIJEMO PREPUSTITI ZABORAVU«

Share on whatsapp
WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Bugojno, 25. travnja 2015. (A. L. / laudato.hr) – U organizaciji ogranka Matice hrvatske Bugojno u Hrvatskom domu u Bugojnu, sinoć 24. travnja, prikazan je Laudatov dokumentarni film »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« koji svjedoči o jugokomunističkom ubojstvu 66 članova Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata.

Kao i Široki Brijeg, i Bugojno je ratom i mučenjima, ranjena i progonjena sredina. Upravo zbog strahota koje su proživjeli, ljudi iz Bugojna svjesni su važnosti filma scenaristice i redateljice Nade Prkačin »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« u kojem nastupaju svjedoci koji su konačno imali priliku i mogućnost progovoriti široj javnosti. Temeljem župnih knjiga, matica i arhiva, iz Bugojna je, od Prvog svjetskog rata nadalje, poginulo ili nestalo 1.702 osobe. Podatci su to iz knjige »Svoju zemlju i oni su voljeli«, Bugojanskog žrtvoslova čijem je stvaranju, uz bivšeg provincijala Bosne Srebrene fra Miju Džolana i glavnog urednika knjige fra Tomislava Brkovića, uvelike doprinijela i Katica Nevistić.

Žrtvoslovom, isto kao i filmom želi se spriječiti zatiranje spomena žrtava o čemu je na projekciji u Bugojnu govorila ravnateljica Laudata  i producentica filma Ksenija Abramović. Osvrnuvši se na poruku iz Bugojanskog žrtvoslova rekla je da »Sudbinu nijemih žrtava ne smijemo prepustiti zaboravu, jer nema bolje budućnosti ni pravedna mira bez čuvanja uspomene na njih. Ona će stvarati odluku da se Bugojanci opredijele za život u bugojanskom kraju, a ne za bijeg i osvetu«, zaključila je. Abramović je okupljenima također poručila: »Ovaj film nije prizivanje osvete, dapače – želja je ukazati na svijetle i nevine ljude u povijesti hrvatskog naroda, koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i ljudima, u ljubavi za drugoga položili svoje živote.«

Bugojno je mjesto koje oplakuje mnoge ubijene rukom crvenog režima, one za čije se grobove zna i one koji još nisu pronađeni. »Ove žrtve Drugog svjetskog rata nije se smjelo ni spominjati, kamoli oplakivati ili istraživati kroz punih 45 godina. Danas je već prošlo 70 godina od tih strašnih događaja. Žrtva je tim veća što se o žrtvama Drugog svjetskog rata moralo šutjeti«, rekao je prije projekcije Laudatovog dokumentarca, profesor povijesti i zemljopisa te član Matice hrvatske Bugojno, Ratko Kolovrat. Također, Kolovrat je kronološkim slijedom ukazao na važne povijesne nadnevke od Drugog svjetskog rata do kraja Domovinskog rata zaključivši svoj govor riječima »Bugojno i danas oplakuje svoje žrtve«.

Da se u Bugojnu istina o komunističkim zločinima prenosi i mlađim naraštajima, svjedoči izlaganje učenica 8. razreda Prve osnovne škole Bugojno, koje su uz pomoć profesorice povijesti i zemljopisa Mladenke Nosić, okupljenima kratko predstavile važnost Uskopaljske doline u kojoj je smješten njihov grad te položaj Hrvata katolika u Bugojnu, BiH te Drugom svjetskom ratu. »Mnogi su ostavili kosti upravo u ovom kraju«, rekle su učenice  istaknuvši dva zakona rata – prvi je bio bojati se reći nešto neistinito a drugi bojati se reći nešto istinito.

U Bugojnu od prijeratnih 16 tisuća broj Hrvata katolika danas je sveden na svega tri i pol tisuće. Neki od njih okupljaju se u župnom zboru sv. Ante Padovanskog koji je u sklopu projekcije filma izveo skladbu pod nazivom »Tebi pjevam«.

Okupljenima se obratio i fra Zoran Tadić, župnik župe Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu, rekavši: »Hercegovačka franjevačka provincija dijete je bosanske provincije jer su svo vrijeme bile zajedno. Bile su kao jedno dok se hercegovačka nije odvojila krajem 19.  stoljeća. Oko 60 fratara naše provincije je ubijeno i nisu im nađene kosti, dogodila se ista stvarnost kao hercegovačkoj provinciji. Organizacija je željela ugasiti identitet. Prije 25 godina nismo smjeli govoriti o ovome, a danas Bogu hvala smijemo i moramo. Dao Bog da franjevci mučenici jednog dana budu blaženi, a i sveti.«

Širokobriješki fratri svjedoče o ljepoti i snazi duha franjevaca koji su po dolasku u kršni hercegovački kraj razvili sve njegove potencijale, duhovno i materijalno – prokrčili su, obradili i navodnili zemlju, opismenili, obrazovali i odgojili tamošnje ljude. »To je svjetlo bilo toliko jako da su ga jugokomunisti/partizani htjeli ugasiti, iskorijeniti. Iako se to prikazalo na način da su tek učinili krvavu odmazdu nad duhovnim pastirima i hrvatskim pukom nakon što su zauzeli područja koja su bila pod vlasti NDH, namjera i pozadina tog čina je jasna – uništiti sve što diše izvorno hrvatski, katolički«, istaknula je ravnateljica Laudata Ksenija Abramović. Naglasila je kako filmom »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri«, Laudato želi progovoriti o tom vremenu, kako je to »civilizacijsko i moralno pitanje čije je rasvjetljavanje jedna od poluga u razvoju demokratskog društva« te istaknula kako će Laudato televizija (LTV), koja se uskoro pokreće, također stvarati ovakve filmove. U sedam desetljeća, otkako se zločin dogodio, film »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« veliki je javni govor o stradanju o kojem je hrvatski puk prošlih desetljeća govorio šutke i tajno. »Obiteljska televizija s kršćanskim vrjednotama želi povezati hrvatski narod u domovini i gdje god Hrvati žive«, poručila je Abramović i pozvala nazočne da se učlane u Klub prijatelja LTV-a.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x