Bile, 14. lipnja 2023. (Marijana Tomašević / grobljemira.info) – Hodočašće banjolučkih svećenika u Hercegovinu započelo je danas dolaskom hodočasnika u Široki Brijeg ispred samostanske crkve Uznesenja BDM u 10.00, gdje su ih dočekali širokobriješki franjevci te ih odveli u samostan na osvježenje. U 10.30 slijedilo je klanjanje koje je predvodio fra Valentin Vukoja. U 11.00 hodočasnici su pošli u obilazak samostana i njegova sadržaja. Posjetili su grob u crkvi u kojemu se nalaze pronađeni zemni ostatci franjevaca koje su jugokomunisti ubili u Drugome svjetskom ratu i poraću, njih 24-orice. Također su posjetili i ratno sklonište u kojem su 7. veljače 1945. ubijena i zapaljena 12-orica franjevaca iz samostana, o čemu im je ovom prilikom govorio fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »fra Leo Petrović i 65 subraće«. U samostanskoj blagovaonici za njih 15, na čelu s biskupom Franjom Komaricom, priređen je bratski ručak. Poslije njega proveli su još neko vrijeme na Širokom Brijegu u obilasku Franjevačke galerije i muzeja.
Zaputili su se nakon toga prema Memorijalnom centru »Groblje mira« na Bilima, gdje su okupljeni u zajedništvu slavili sv. misu u crkvi Sv. Josipa Radnika. Misno slavlje predvodio je njihov duhovni pastir biskup banjolučki mons. Franjo Komarica. Podsjetimo, on je i prošle godine predvodio sv. misu na »Groblju mira« u povodu blagdana Sv. Josipa Radnika.
U svojoj današnjoj propovijedi tumačeći evanđelje biskup je naglasio: »I u ovom našem vremenu, našem životnom okruženju, prečesto čujemo ove riječi iz Psalma 88, najtjeskobnijega od svih 150 psalama. Riječi su to starozavjetnog vjernika koji unatoč svemu što ga je snašlo nije posumnjao u Boga kao svoga spasitelja nego mu se s pouzdanjem obraća. Ne proklinje Boga nego vapi za Njim. Možemo pretpostaviti koliko se stotina tisuća, ali i stotina milijuna puta ovaj ili sličan vapaj patnje i osjećaja ostavljenosti i zaboravljenosti vinuo iz usta naše ljudske, kršćanske braće i sestara tijekom svih prošlih stoljeća i tisućljeća, napose tijekom prošlog najkrvavijeg stoljeća u ljudskoj povijesti. Takvi su bili i vapaji tisuća naših sunarodnjaka čija su imena zaslugom velike ljubavi, velikog rodoljublja i domoljublja, velike požrtvovnosti, upornosti i sloge svećenika i vjernika Kristovih, ispisana na križevima ovoga »Groblja mira«, jedinstvenog u našem hrvatskom narodu. Ovo spomen mjesto »Groblje mira« poticaj je i nama da se ne samo danas na našem godišnjem zajedničkom hodočašću sjetimo u molitvama desetina tisuća naših braće i sestara, naših sunarodnjaka i članova drugih zajednica naše biskupije i naše crkve čiji su životi prije 80-ak godina i kasnije nasilno bili prekinuti zlosiljem nekih njihovih suvremenika koje je sotona zaveo.«
Nakon sv. mise nazočne je u ime domaćina pozdravio fra Miljenko Stojić, duhovnik Memorijalnog centra »Groblja mira« koji je hodočasnike zajedno s djelatnicima proveo kroz Memorijalni centar te ih pobliže upoznao s cijelim projektom. Neki od svećenika koji su bili među hodočasnicima već su prije imali priliku posjetiti ovo spomen mjesto te su svojim osvrtom posebno pozdravili razvijanje ovog središta koje je od velikog značaja za hrvatski narod, odnosno za promicanje istine o povijesti našega naroda.
Hodočasnici su s posebnim zanimanjem razgledavali križeve koji su postavljeni na »Groblju mira«, zastajući posebno pokraj križeva na kojima su podatci najmlađih žrtava, kao što su žrtve iz banjolučke župe Krnjeuše, i tu su se još jednom pomolili za sve žrtve. Također su s oduševljenjem obišli nedavno postavljeni spomenik Pietà ili Oplakivanje Krista koji prikazuje Blaženu Djevicu Mariju koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo. Pred njim su se zajednički fotografirali kako bi za trajno zabilježili posjet Centru.
Nakon pohoda »Groblju mira« okrijepljeni duhovnošću ovog mjesta te zahvalnošću na ovom povijesnom danu koji će donijeti još veće plodove povezanosti, hodočasnici su nastavili svoj program obilaska Hercegovine. Zaputili su se prema sljedećem mjestu svoga hodočašća, župi Klobuk i Šiljevištu, rodnom mjestu Časnoga sluge Božjega Petra Barbarića. Sutra nastavljaju put prema franjevačkom samostanu na Humcu.