Zagreb, 8. listopada 2010. (Zdenko Jurilj / Večernji list) – Za antifašiste narodni heroj i ekonomska reformatorica. Za žrtve komunističkog režima zločinka i informbirovka bez strategije, vizije, zbog čijih su poteza u ratu i miru mnoge obitelji na prostoru bivše Jugoslavije zavijene u crno.
S Milkom otišli dokazi
Milka Planinc otišla je jučer na vječni počinak, u raj ili pakao, nije ni bitno, koliko je bitno da su zajedno s njom u »vječna lovišta« otišli brojni odgovori na još brojnija pitanja vezana uz partizanske zločine, likvidacije svećenika, progon i uhićenja političkih disidenata (Franjo Tuđman, Dražen Budiša, Šime Đodan, Marko Veselica, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić…). Brojna živuća generacija s prostora bivše Jugoslavije pamtit će Milkinu neuspješnu ekonomsku reformu koju je kao predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (SIV), pokretala u razdoblju 1982. do 1986. godine. Donošenje »Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije SFRJ«, jedine premijerke u komunističkoj državi, bila je puka birokratska krinka za veliku inflaciju, nestašicu ulja, brašna, benzina… U sumraku života njezino ime više se spominjalo u kontekstu ratnih zločina počinjenih od njezine 11. dalmatinske brigade na prostorima Hercegovine i Slovenije. U fokus medijske i političke pozornosti ime Milke Planinc prije tri godine stavila je izjava bivšeg četnika i transfomiranog partizana Sime Dubajića, koji je tvrdio da je sudjelovala u zločinima nad zarobljenim domobranima i ustašama u Kočevskom rogu, Probuđeni publicitet za njezino ime nagnalo je Milku Planinc da se nakon dugo godina iz svoga zagrebačkog stana, putem biranih medija, obrati javnosti i demantira Dubajićevu izjavu. »Nisam sudjelovala u onome što mi se prišiva. Bila sam u veljači 1945. sa svojom brigadom u Širokom Brijegu i Mostaru, ali ne znam ništa o zločinima nad tamošnjim svećenicima«, bile su njene obrambene teze u koje je malo tko od hrvatske javnosti vjerovao.
Ostatak članka pročitajte na stranicama portala vecernji.ba ili u pdf-u.