Knjige

fra Milan Lončar, Fra Slobodan Lončar. Franjevac i mučenik. Tragovi prošlosti i plodovi milosti., 2022.

Knjiga ima 311 stranica, bogato je i kvalitetno ilustrirana te kao da je i sama ponosna da je tu, da nam iznese svoju tešku, krvavu, ali ponosnu i pobožnu, vjernu istinu. Fra Milan je ovu knjigu pisao otkad god zna za sebe. Molio je Boga da na dostojan način opiše i javnosti podari život, djelo i mučeništvo svoga strica fra Slobodana.
Više pročitajte ovdje.

dr. Hrvoje Mandić, Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću, AGM, 2021.

Knjiga se temelji na desetljećima istraživanja problematike hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću. U historiografiji do ove knjige nije objavljena cjelovita sinteza o Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji u Drugome svjetskome ratu i poraću, iako je posebice u Bosni i Hercegovini kvalitetno postavljen istraživački temelj, iskoristiv za proučavanje povijesti Hercegovačke franjevačke provincije u razdoblju od 1941. do 1945.
Više pročitajte ovdje .

fra Frano Dušaj, Mučenici, evo Gospe, Katolički duhovni centar, Sukruć, 2020.

Djelo je ovo fra Frane Dušaja, zauzetog franjevca i svećenika. Uvod je napisao fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Ep govori o pobijenim hercegovačkim fratrima. Njime je Dušaj završio zamišljenu trilogiju. Prva knjiga govori o fra Zefu Leonardu Tagaju iz Traboina u Crnoj Gori. Druga knjiga govori o fra Antonu Harapiju iz Skadra u Albaniji, kojega su osudili te tajno pogubili i pokopali. Sva tri djela, dakle, opisuju komunističke zločine i njihovu mržnju prema vjeri.
Više pročitajte ovdje.

Zdravko Luburić, Miris pogorjela svjetla – Strašni prizori mraka, 
Udruga građana Essegg, Osijek, 2009.

U izdanju Udruge građana Essegg u Osijeku izišla je knjiga Miris pogorjela svjetla – Strašni prizori mraka, autora Zdravka Luburića. U knjizi se nalaze 33 pjesme, posvećene hercegovačkim fratrima ubijenim u Drugom svjetskom ratu, u kojima autor kroz stihove govori o smrti pojedinih fratara.

Zdravko Luburić, pjesnik i prevoditelj, rođen je 1942. u Pakracu. Piše na njemačkom i hrvatskom jeziku. Školovao se u Ivankovu, Zagrebu, Varaždinu, Kölnu i Hagenu. Danas živi u gradiću Remscheidu, u Njemačkoj. Pjesme piše i objavljuje već od gimnazijskih dana. Zastupljen je u mnogim antologijama u Hrvatskoj, Njemačkoj i Belgiji.

fra Ante Marić (uredio), Leo Petrović – prvi hercegovački franjevac doktor znanosti, Franjevačka knjižnica, Mostar, 2008.
Franjevačka 1, p. p. 153
88 000 Mostar
www.franjevci.info
mostar(at)franjevci.info

»Knjiga Leo Petrović – prvi hercegovački franjevac doktor znanosti donosi prijevod njegove doktorske radnje s latinskog na hrvatski. njegov životopis, bibliografiju, monodramu o njegovim posljednjim satima života, fotografije iz njegova života, popis njegove pismene ostavštine.«

(fra Ivan Sesar, provincijal)

Gojko Zovko, Druga strana medalje, Kigen, Zagreb, 2008.  

U knjizi »Druga strana medalje« pisac Gojko Zovko opisuje događaje koji su se na ozemlju općine Široki Brijeg odvijali u razdoblju 10. studenoga 1944. – 14. veljače 1945. Započinje opisom stanja u Bosni i Hercegovini tijekom turske, austro-ugarske i jugoslavenske uprave, zatim iznosi osnovne povijesne, demografske i religijske podatke o Širokom Brijegu, opisuje dolazak komunista na Široki Brijeg te u četvrtom poglavlju dolazi do zločina koji su se 1945. dogodili na Širokom Brijegu. Između ostalog ovo poglavlje sadrži i podatke o ubojstvu fratara iz širokobriješkog samostana 7. veljače. Autor naglašava važnost sustavnoga znanstvenoga pristupa pitanju stradanja nedužnih širokobrijeških civila te iznosi neke karakteristične primjere ratnog i poratnog odnosa prema Širokobriježanima, ali i ostalim Hrvatima u Hercegovini.

Fran Živičnjak, U vječni spomen…, Udruga Macelj 1945., Zagreb – Đurmanec, 2008.
Vojnovićeva 15
10 000 ZAGREB
tel.: (01) 461-54-38
faks: (01) 461-54-37
e-adresa: udrugamacelj1945(at)gmail.com

»Živičnjak, kao neposredni očevidac i sudionik tih bolnih poratnih dana, u ovom svjedočanstvu pomno bilježi što se događalo u Krapini i logorima u njenoj okolici, što zna o maceljskim žrtvama i tamošnjem najvećem svećeničkom gubilištu na području Zagrebačke nadbiskupije.«

(don Stjepan Kožul)

fra Ante Marić, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, Povjerenstvo za pripremu kauze mučenika, Mostar, 2007.
Franjevačka 1, p. p. 153
88 000 Mostar
www.franjevci.info
mostar(at)franjevci.info

»U ovoj knjizi predstavljen je samo djelić naših nastojanja i traganja za mjestima mučeništva i smaknuća naše braće, za njihovim grobovima. Vođeni glasom iz Zagvozda, po nalogu Provincijalata, Povjerenstvo za pripremu kauze mučenika pristupilo je ekshumaciji i identifikaciji tijela pronađenih u tamošnjoj masovnoj grobnici. O ishodu toga rada govori ova knjiga.«

(fra Slavko Soldo)

don Anto Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, Martyrium Croatiae, Zagreb, 2007.
Petrova ulica 47
10 000 Zagreb
tel.: (01) 615-86-91
faks: (01) 615-86-87
e-adresa: list.narod(at)hi.t-com.hr
Kunski račun (PBZ): 2340009-1110309967
Devizni račun (PBZ): 70010-053751

»Vi ste učinili pogrešku fatalnu, što ste pobili svećenike! Narod vam to ne će nikada zaboraviti!«

(Iz povijesnog govora blaženog kardinala Alojzija Stepinca pred komunističkim sudom 3. listopada 1946.)

Plakati

Povjerenstvo za pripremu kauze mučenika
Franjevačka 1, p. p. 153
88 000 Mostar
www.franjevci.info
mostar(at)franjevci.info

»Hercegovačka franjevačka provincija nastavši na razmeđi vjera, kultura i civilizacija Katoličkoj Crkvi i Franjevačkom redu dala je nemali obol u mučeništvu. Takvom je prepoznata kroz povijest i takvom je i danas. To ništa ne umanjuje da nema još nijednoga kanoniziranog člana. Trenutno se i to počinje popravljati. … Osvijetlivši žrtvu ovih 66 pobijenih franjevaca, ujedno smo uperili svjetlo i donekle osvijetlili i žrtvu svih ostalih pobijenih franjevaca na ovim prostorima.«

(fra Miljenko Stojić, vicepostulator)

Audio

fra Šimun Šito Ćorić, Šezdeset i šest (Bila je to godina ljuta), 2021.

Pjesmu i glazbu napisao je fra Šimun Šito Ćorić. Za aranžman i produkciju zaslužni su Matej Mudrovčić i Igor Drvenkar, a za spot Benjamin Knežević.

Djelo govori o 1945. godini, o stradanju hrvatskog puka dolaskom partizana u Hercegovinu. Mnogo ih je protjerano s kućnoga praga i završilo na Križnom putu s kojeg se većina nije ni vratila. Partizanska krvava ruka udarila je i na naše fratre, njih 66 stradalo je u tom zlom vremenu. Ali nakon svega toga došlo je vrijeme da svi oni koji su ubijeni i nestali dobiju svoj križ gdje im se može doći zapaliti svijeću i pomoliti se. Tome nam svjedoči Groblje Mira.
Moguće je skinuti mp3 oblik pjesme, kao i spot.

Lucija Zovko, Pjesma o ljubavi, 2017.
Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, u sklopu »Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca«, priređuje i Nagradni natječaj na temu pobijenih hercegovačkih franjevaca, što su učinili jugokomunisti u tijeku Drugog svjetskog rata i u poraću kad su ubili njih 66. Natječaj je podijeljen na tri uzrasta: djeca, mladež i odrasli.

Druga nagrada za uzrast odrasli 2016. pripala je Luciji Zovko za skladbu »Pjesma o ljubavi«.Tekst je napisao Stanko Zovko, glazbu Stanko i Lucija Zovko, a aranžman Gabrijel Prusina. Snimanje, miks i mastering napravljeni su u Studiju 3 Radiopostaje »Mir« Međugorje i u Studiju Groove, Mostar. Produkciju potpisuju Franjo Kraljević i Gabrijel Prusina. Izdavač je portal HRsvijet.

Moguće je skinuti mp3 oblik pjesme, kao i spot.

Lucija Hrstić, Sveti pastiri, 2012.
U sklopu »Dana pobijenih hercegovačkh franjevaca« od 2012. priređuje se i Nagradni natječaj na temu pobijenih hercegovačkih franjevaca. Djeca, mladež i odrasli, kako je podijeljeno po uzrastima, stvaraju djela iz književnosti, glazbe, likovnosti, povijesti, računalstva, glazbe i videa. U ovom kratkom razdoblju postojanja Natječaja pojavila su se zaista zanimljiva i dobra djela.

Jedno od njih, koje je 2012. nagrađeno i to prvom nagradom u uzrastu mladež, jest i pjesma Sveti pastiri. Stihove i glazbu za nju je napisala Lucija Hrstić iz Mostara. Zahvaljujući portalu hrsvijet.net ovih se dana pjesma Sveti pastiri pojavila i kao singl u izvedbi same Lucije Hrstić. Aranžman potpisuje Franjo Kraljević.

Moguće je skinuti note pjesme, njezin mp3 oblik, kao i spot.

fra Ante Marić, Sada i u času smrti naše…, Vlastita naklada, Zenica, 2011.
Njih su sedmorica ubijeni i bačeni u Neretvu 14. veljače 1945.: fra Leo Petrović, fra Grgo Vasilj, fra Jozo Bencun, fra Rafo Prusina, fra Bernardin Smoljan, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar. Ubili su ih komunisti nakon što su osvojili Mostar, unatoč tome što su bili nevini i što je fra Leo Petrović bio poznat kao zaštitnik nekih njihovih obitelji u gradu. Iako je slutio što ga čeka, nije htio bježati niti je ikoga u tome priječio.

Kroz usta provincijala fra Lea Petrovića fra Ante Marić progovara o tim časovima i o povijesnim okolnostima tih desetljeća u Hercegovini.

Tekst govori Žarko Mijatović.

Ako želite, cjelokupnu datoteku u mp3 obliku možete preuzeti ovdje (77,6 Mb).

fra Ante Marić, Ubijenim hercegovačkim fratrima, 2011.
Pjesmu Ubijenim hercegovačkim fratrima napisao je fra Ante Marić, u čast svojoj braći fratrima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu i poraću. Pjesmu je uglazbio fra Stanko Mabić, a izvodi je zbor hercegovačkih bogoslova. Pjesma je uvrštena na CD Zbora bogoslova hercegovačke i zadarske provincije Na usnama molitva, koji je izdan u svibnju 2011.

Pjesmu možete poslušati ovdje.

fra Vjekoslav Milićević, Dok drhti Brijeg, 2011.
Pjesma Dok drhti Brijeg govori o ubijenim franjevcima na Širokom Brijegu u veljači 1945. Tekst je napisao fra Vjekoslav Milićević, a glazbu prof. Miroslav Martinjak. Pjesma, u izvedbi hercegovačkih i zadarskih bogolsova, nalazi se na njihovu CD-u Na usnama molitva, koji je izdan u svibnju 2011.

Pjesmu možete poslušati ovdje.

Video

In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri, Laudato, Zagreb, 2015.

U produkciji Laudata, na čelu s Ksenijom Abramović, izišao je dokumentarni film »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri«. Redateljica mu je Nada Prkačin, a traje 60 minuta. Središnja tema filma je ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca. Ujedno su prikazane i povijesne okolnosti u kojima se sve to dogodilo. Film sadrži mnoštvo arhivske građe te u njemu nastupaju svjedoci iz tih vremena, povjesničari i oni koji se brinu da istina o komunističkim zločinima prodre u hrvatsko društvo s obje strane granice.

Macelj – gora zločina, Udruga Macelj, Zagreb, 2009.
Vojnovićeva 15
10 000 ZAGREB
tel.: (01) 461-54-38
faks: (01) 461-54-37
e-adresa: udrugamacelj1945(at)gmail.com

»Jedan od pravaca kojim su se kretale kolone iznemoglih zarobljenih Hrvata išao je od Maribora i Ptuja preko Maceljske gore prema Krapini i Zagrebu. Kolone su zaustavljane pred Krapinom, odvajani su muškarci od žena i djece te odvođeni u logore u Mirkovcu i Oroslavlju. Sigurno je postojala i naredba od vrha, barem usmena, da se ovdje treba s njima »obračunati«. Maceljska šuma za počinitelje ovih zločina bila je idealno mjesto gdje su ih mogli sustavno mučiti i ubijati jer su bili uvjereni da za to nitko ne će saznati. Zato su ljude dopremali vagonima za stoku do Đurmanca i tjerali ih pješice do Maceljske šume, gdje bi ih svake noći ubijali i bacali u već iskopane jame.«

(fra Drago Brglez, župnik župe sv. Jurja u Đurmancu)

Macelj – Titovo stratište, udruga Macelj 1945, 2017.

Film u trajanju od 60 min. govori o stradanju oko 13 tisuća žrtava u Maceljskoj šumi 1945., u poraću Drugog svjetskog rata. Poubijali su ih jugokomunisti. Jednaku sudbinu doživio je 21 svećenik, franjevac i bogoslov, koji su ubijeni 4./5. lipnja. Među njima su i tri hercegovačka franjevca: fra Metod Puljić, fra Darinko Mikulić i fra Julijan Petrović. Redateljica filma je Nada Prkačin, scenaristi Nada Prkačin i Damir Borovčak, a producenti Ksenija Abramović i dr. Stjepan Bačić. Snimila ga je Laudato tv.

Poštanske marke

Hrvatska pošta, Mostar »Fra Leo Petrović (1883. – 1945.)«

Hrvatska pošta d. o. o. Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, omotnicu prvoga dana i žig »Fra Leo Petrović« u spomen na prvoga hercegovačkog franjevca doktora znanosti. Portret fra Lea Petrovića rad je fra Mirka Ćosića (1903. – 1967.), prvoga akademski obrazovanog slikara u zapadnoj Hercegovini, a marku je dizajnerski obradio Marin Musa. Tiskana je u arku 9 maraka u tiskari Zrinski u Čakovcu, nominalne vrijednosti 1,00 KM, prvi dan marke 15. studenoga 2008. Markica je urađena na poticaj Franjevačke knjižnice u Mostaru koju vodi fra Ante Marić.

Hrvatska pošta, Mostar »70. obljetnica stradanja hercegovačkih franjevaca«

Svoj doprinos očuvanju sjećanja na pobijene hercegovačke franjevce dala je i Hrvatska pošta Mostar izdanjem prigodne poštanske marke »70. obljetnica stradanja hercegovačkih franjevaca«. Ovo prigodno izdanje sadrži arak od 12 maraka + 4 vinjete, žig i omotnicu prvoga dana (FDC), a u poštanskom prometu nalazi se od 7. veljače. Likovno rješenje marke i pratećih materijala potpisuje dizajner Marin Musa, a nastalo je uz korištenje fotografija koje je ustupila Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Nominalna vrijednost marke je 0,90 KM.