Široki Brijeg, 4. siječnja 2025. (narod.hr / Lucijana Kožul) – Dokumentarni film »66 hercegovačkih franjevaca« dobio je i englesku inačicu pod naslovom »The Bell Tolls for 66 Franciscans«. Redatelj filma je hrvatsko-američki autor Nikola Knez, osnivač Croatian Film Institutea. Zahvaljujući ovom filmu tema partizanskih zločina nad hercegovačkim franjevcima izlazi izvan hrvatskih granica i postaje dostupna svjetskom gledateljstvu. Među govornicima je i fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva pobijenih hercegovačkih franjevaca »Sluge Božje fra Andrija Topić i 49 braće«.
Prošlo je više od 80 godina otkako je ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca. Ovaj film otkriva podrobne događaje oko ovih zločina koje je počinio jugoslavenski komunistički režim između 1942. i 1945. Do danas nitko nije odgovarao za ubojstva hercegovačkih franjevaca.
Unatoč nametnutoj šutnji jugoslavenskog komunističkog režima tijekom gotovo pola stoljeća i progonu onih koji govore istinu, duh hrvatskog naroda i njegova vjera održali su istinu živom. Odlučnost članova hercegovačke franjevačke zajednice dovela je do pronalaženja tijela više od polovice franjevaca i dostojnog pokopa njihovih posmrtnih ostataka.
Naslijeđe šutnje koje su nametnuli počinitelji ovih događaja i njihovi sljedbenici okončano je uspješnim naporima mnogih koji su stvorili Groblje mira na Bilima, izuzetno spomen-obilježje u prekrasnim podnožjima Dinarskih Alpa. Pojedinačni križevi s urezanim imenima odat će počast za oko 52.000 hrvatskih žrtava totalitarnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Prošle veljače 50 ubijenih franjevaca, od njih 66, proglašeno je Slugama Božjim. Time se krenulo u tijek kauze na biskupijskoj razini.
Prvi hercegovački franjevac ubijen je 1942., drugi 1944., a ostalih 66 ubijeno je od siječnja do kolovoza 1945. Samo u Hercegovini prilikom njezina »oslobađanja« ubijeno je 50 hercegovačkih franjevaca.
Najjače je odjeknulo ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu. Partizani su najprije topništvom i zrakoplovstvom teško oštetili crkvu, samostan, gimnaziju i konvikt, a onda, 7. veljače, poubijali fratre koje su našli, njih 12 taj dan. Ubili su ih nabojem u zatiljak i zapalili u ratnom skloništu. U samostan su ušli oko 10.00, a ovaj masakr su učinili oko 16.00 sati. To znači da se nije radilo o nekoj spontanoj osveti već o pomno smišljenoj namjeri. Prije toga su ih opljačkali, kao i čitav samostan. Učinili su to i s đacima i vjernicima koji su se bili sklonili u samostan.
Nažalost, to je samo manji dio stradanja hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica u Drugom svjetskom ratu. Po žrtvoslovu crkvenih žrtava one hrvatske su najviše stradale i ukupnim brojem, ali i postotkom u odnosu na broj pučanstva europskih država. Oko 515 hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica stradalo je u zločinima Drugog svjetskog rata, nakon toga njemačko svećenstvo s preko 300 ubojstava, a zatim slovensko svećenstvo s preko 200 ubijenih svećenika, redovnika i redovnica. Za usporedbu – Češka je, pak, imala 20 ubijenih. Slovačka broji njih 14. U Mađarskoj je ubijeno oko 10 svećenika.
Mnogi svećenici, redovnici i redovnici kasnije su osuđeni i na višegodišnje robije i mučenja po jugoslavenskim tamnicama. Bio je to strašan progon Crkve u Hrvata.
Film o pobijenim hercegovačkim franjevcima, u hrvatskoj i engleskoj inačici, možete besplatno pogledati na adresi: www//hfi.mobi.