Široki Brijeg, 27. ožujka 2020. (Lucijana Kožul) – Hrvoje Mandić je prvi doktorirao na temu »Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću«. Dogodilo se to na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu s najvišom ocjenom. Mentor je bio dr. sc. Mario Jareb, a povjerenstvo za obranu doktorata predstavljali su prof. dr. sc. Josip Jurčević, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Hrvoje Mandić inače je rođen 1987. u Mostaru, a osnovnu školu i Gimnaziju fra Dominika Mandića završio je na Širokom Brijegu.
U razgovoru za Hrvatski tjednik rekao je zbog čega je upravo ovu temu izabrao za doktorski rad. »Razlog tomu leži u činjenici da je ta tematika bila svjesno prešućivana u komunističkoj Jugoslaviji zbog počinjenih zločina nad hercegovačkim franjevcima. Danas je znatno olakšan pristup arhivskim i drugim izvorima te je ova tematika ponovno aktualizirana.«
Na pitanje tko je na terenu provodio odluke, odnosno vodio operacije i činio zločine nad franjevcima te postoje li o tomu pisani dokumenti, odgovorio je sljedeće. »Pretpostavlja se kako su naredbe za ubojstva hercegovačkih franjevaca u samostanu u Širokom Brijegu i mjesnoga pučanstva bile usmene zapovijedi partizanskoga Vrhovnog štaba upućene Ozni. Postoji iznimka, a to je slučaj ubojstva fra Valentina Zovke i fra Andrije Topića u Kočerinu u svibnju 1945., da je sve organizirao časnik Ozne Danilo Pecelj. Ovakva pretpostavka dijelom je odgovor na upit zašto toliko desetljeća nakon ubojstva hercegovačkih franjevaca nemamo dokumente prema kojima bi se otkrilo tko su sve bili ostali izvršitelji pokolja hercegovačkih franjevaca u samostanu na Širokom Brijegu, Izbičnu, Bleiburgu, Križnom putu te ostalim mjestima. Ostaju nam samo iskazi bivših pripadnika NOVJ-a očevidaca pokolja, kao i brojni ratni dokumenti na temelju kojih možemo rekonstruirati operativno kretanje postrojbi uključenih u napade i u zauzeće franjevačkog samostana. Shodno tomu možemo utvrditi na kojem su se operativnom pravcu postrojbi NOVJ-a dogodila ubojstva političkih neistomišljenika.«
U razgovoru je iznio i svoje razmišljanje o tome hoće li hercegovački franjevački mučenici jednog dana postati blaženici. »Smatram da su hercegovački franjevci ubijeni nedužni, a pitanje postupka mučeništva prepustio bih Katoličkoj Crkvi. Mogu samo reći da su mi mnogi pobijeni franjevci uzor, a poglavito mislim na provincijala fra Lea Petrovića koji je živio po franjevačkom geslu “Mir i dobro”. Dolikuje da fra Leo Petrović dobije spomenik i Trg u gradu Mostaru s natpisom: “Prijatelj, zaštitnik, mirotvorac i graditelj istinskih mostova prema potlačenima i progonjenima grada Mostara.V«
Cijeli razgovor s Hrvojem Mandićem može se pronaći ovdje u pdf obliku.