23. srpnja, 2024.

U RUŠENJU CRKVE 1948. MORALI SUDJELOVATI I SVEĆENICI ROBIJAŠI

WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Stara Gradiška, 26. ožujka 2010. (Ljiljana Marić / Večernji list) – »Gledao sam kada su 1948. rušili našu crkvu. Bilo nam je preteško. Nisu nam dali ni da prolazimo cestom koja je išla kraj crkve. Presretan sam što sam danas doživio da opet imamo crkvu i da se vidi da nisu mogli srušiti ono što je bilo u našim srcima, našu vjeru«, drhtavim glasom i pognutih leđa, sa suzama u očima ispričao nam je devedeset sedmogodišnji Mato Tukonić za današnje posvete župne spomen-crkve u Staroj Gradiški.

Ova je župa, naime, prije 62 godine ostala bez župne crkve koja je bila srušena po nalogu komunističkih vlasti, a u njezinu rušenju morali su sudjelovati i sami svećenici koji su robijali u tadašnjem starogradiškom kazamatu, što je nezabilježen primjer ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

»Čestitam starogradiškim župljanima na strpljivom podnošenju prijezira kojem su bili izloženi kada im je bila razorena župna crkva i na ustrajnosti da tijekom brojnih godina u teškim uvjetima svjedoče vjernost Bogu«, kazao je u uvodu posvete crkve i misnog slavlja požeški biskup dr. Antun Škvorčević na čiju inicijativu je prije dvije godine i počela gradnja crkve.

Kako se na današnji dan u Požeškoj biskupiji slavi Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, biskup Škvorčević izrazio je žalost te izrekao osudu rušenja katoličkih, pravoslavnih i židovskih sakralnih objekata na ovim prostorima, osobito za i nakon Drugoga svjetskog rata kao i u Domovinskom ratu.

»Pridružujemo se glasu hrvatskih biskupa koji su na čelu s nadbiskupom Alojzijem Stepincem u pismu poglavniku od 20. studenoga 1941., kao i u drugim prigodama, osudili nasilje nad pravoslavcima i rušenje njihovih svetinja, a što nije ostalo bez odjeka. Ovom prigodom s jednakom žalošću osuđujemo i rušenje pravoslavnih crkava u Domovinskom ratu kao i razaranje katoličkih crkava na području koje je u ono vrijeme bilo pod srpskom vlašću«, istaknuo je biskup Škvorčević koji je za posvete crkve u njezin ulaz ugradio moći bl. Alojzija Stepinca.

»On je zajedno sa svećenicima koji su čamili u ovome starogradiškom zatvoru, a bilo ih je više od 250, podnosio isti progon«, kazao je u prigodnoj propovijedi đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik HBK Marin Srakić.

»Ista ideologija koja je njega nevinoga osudila rušila je naše svetinje. On nije gubio pouzdanje. Naprotiv, pouzdao se u Gospodina i moćnu zaštitu odvjetnice hrvatskog naroda, Majke Božje«, istaknuo je nadbiskup Srakić.

Na misnom slavlju uz brojne vjernike okupilo se više od stotinu svećenika, trinaest biskupa među kojima je bio i apostolski nuncij u RH Mario Roberto Cassari, politički zatvorenici među kojima i jedan od najpoznatijih starogradiških uznika Dražen Budiša.

Gradnja crkve, djelo arhitekta Ivana Prtenjaka, stajala je oko četiri milijuna kuna, dvije trećine novca osigurala je Požeška biskupija, a ostali dio dali su svećenici iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Možete preuzeti i prigodnu brošuru.

Subscribe
Notify of

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x