Zagreb, 13. srpnja 2023. (Lucijana Kožul / hkv.hr) – Nadnevka 12. srpnja u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavljen je Zbornik radova »Komunistički zločini I.« čiji je izdavač zagrebački Fakultet hrvatskih studija. U povodu toga Marko Curać je na portalu HKV razgovarao s jednim od predstavljača i autora doc. dr. sc. Vladimirom Šumanovićem.
Zbornik obuhvaća sedam radova koji tematiziraju zločine što ih je jugoslavenski komunistički režim počinio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kao i u razdoblju poraća, na području hrvatskih povijesnih zemalja. Radovi su pisani na osnovu arhivskih i objavljenih izvora i u njima su opisani hrvatskoj javnosti djelomično ili u nekim slučajevima potpuno nepoznati događaji. S obzirom na sadržaj, radovi se mogu podijeliti na tekstove koji obuhvaćaju teme o kojima je hrvatska javnost imala relativno neodređenu predodžbu, kao što su primjerice poratni zločini na području Zagreba ili ratni i poratni zločini koje je počinila 11. dalmatinska brigada, te na tekstove o čijem sadržaju hrvatska javnost nije znala ništa ili gotovo ništa. Takav je slučaj s poratnim zločinima na području Virovitice ili s masovnim iseljavanjem Poljaka s područja BiH.
U Zborniku se spominje i ubojstvo širokobrijeških fratara u radu pod naslovom »Masovni zločini 11. dalmatinske brigade – Široki Brijeg i Kočevski Rog«. Doc. dr. sc. Vladimir Šumanović u radu se bavi ubojstvom širokobrijeških fratara, odnosno zarobljenika, nakon njihove predaje. Na pitanje što je za njega u istraživanju te problematike bilo posebno otkriće, doc. dr. sc. Šumanović je ovako odgovorio: »Tema masovnih zločina 11. dalmatinske brigade za hrvatsko je društvo višestruko važna. Prva i najveća važnost ove teme jest činjenica da je spoznaja o zločinima navedene postrojbe ostala u svijesti hrvatskoga naroda unatoč sustavnoj zabrani spominjanja u javnosti. Dakle, radilo se o konkretnim zločinima koji su ostali zabilježeni. Pomoću tih bilješki, uglavnom memoarskoga karaktera, bilo je moguće na osnovi arhivskih i objavljenih dokumenata napraviti podrobnu rekonstrukciju. Unatoč tomu, to do ovoga rada nije bilo učinjeno, te se zato ovaj članak može smatrati prvim radom na ovu temu. Naime, tema masovnih zločina 11. dalmatinske brigade nije bila predmet samostalne obrade u dosadašnjim historiografskim radovima, nego je – uglavnom usputno – spominjana u dosadašnjim radovima, najčešće u sastavu većih tematskih cjelina. Druga važnost ove teme jest činjenica da je 11. dalmatinska brigada bila sastavljena od osoba koje su u znatnoj većini bile hrvatske nacionalnosti. To je za temu komunističkih zločina iznimno važno, jer se do sada problem zločina jugoslavenskoga komunističkoga režima pojednostavljeno prikazivao kao osveta pobjednika ili kao niz zločina “preodjevenih četnika”. Iz dokumenata, koje sam u radu priložio, očito je da to nije točno, nego se radilo o masovnim zločinima koje je jugoslavenski partijsko-državni vrh zapovjedio, a 11. dalmatinska brigada, kao posebna postrojba zadužena za egzekucije, provela. Treća važnost ove teme vezana je uz okolnost da su oba navedena zločina počinjena na prostorno udaljenim područjima, odnosno na području zapadne Hercegovine i Slovenije. To je važno, jer je time isključeno da su zločini počinjeni kao akt osvete na području na kojem je brigada osnovana. Posebno otkriće predstavlja operacijski dnevnik 11. dalmatinske brigade koji je u mojem radu predstavljao glavni izvor na kojem sam temeljio svoje spoznaje. … Razlog zašto su komunistički zločini slabo istraženi krije se u činjenici da su dokumenti komunističkih vlasti i dalje teško dostupni povjesničarima za istraživanje. Drugi razlog je izostanak institucionalne potpore na razini država«, rekao je Šumanović.
Najavio je kako je II. svezak već u pripremi i obuhvatit će radove sa skupa iz lipnja 2022. Tada je bio održan međunarodni skup, kojemu su osim domaćih izlagača nazočili i izlagači iz Srbije, Slovenije i Kosova. Cilj organizatora ovih skupova jest imati skup pod ovim nazivom svake dvije godine te prirediti zbornike radova koji bi bili objavljeni nakon skupa.