Zagreb, 8. veljače 2012. (IKA) – U povodu 67. obljetnice ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u franjevačkom samostanu Hercegovačke provincije u Zagrebu upriličena je 7. veljače komemorativna večer s prigodnim programom. Na tribini su govorili mons. dr. Juraj Batelja i fra Ante Bekavac. Misu je predvodio provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Ante Logara u koncelebraciji sa 17 svećenika, među kojima i provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željkom Železnjakom i gvardijanom fra Draženkom Tomićem. Poslije mise u samostanskoj dvorani prikazani su dijelovi dokumentarnog filma »Tragovima pobijenih fratara« (HTV KISS-Kiseljak) u kojem je o naporima za dostojno obilježavanja i vrjednovanje ubojstva franjevaca i katoličkog puka u Hercegovini govorio fra Miljenko Stojić, vicepostulator kauze. Uz ostale posjetitelje, posebno one podrijetlom sa Širokog Brijega okupljene u Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg – Zagreb, u programu je sudjelovao te se prigodnim riječima obratio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Tribina u samostanskoj dvorani započela je glazbenim nastupom mladih franjevaca fra Marina Karačića i fra Zvonimira Pavičića. Stotinjak posjetitelja pozdravio je gvardijan fra Draženko Tomić. Upozorio je na znakovite riječi provincijala hercegovačkih franjevaca fra Ivana Sesara: »Smrt je u njihovoj mučeničkoj smrti poražena, mrak je u njihovu plamenu raspršen, a mržnja u njihovoj ljubavi ugašena. Nasilje u njihovoj nevinosti razoružano, a u njihovu pepelu spepeljana je jedna bezbožna ideologija.« Mons. dr. Juraj Batelja govorio je na temu »Širokobriješki mučenici i mučenik bl. A. Stepinac«. Najavio je knjigu o Stepincu i Hrvatima u BiH. Upozorio je na činjenicu da je Stepinac uputio Titu i Bakariću 11 izvješća o povredi ljudskih prava Hrvata u BiH, među kojima i opasku o lažnom prikazivanju ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu. Naveo je pet primjera ubojstva svećenika u Hercegovini te slučaj fra Jerka Kraljevića za kojeg je blagopokojni kardinal podnio molbu za pomilovanje.
Fra Ante Bekavac govorio je na temu »Mučenici “U nebo zagledani”« i predstavio knjigu dr. fra Častimira Majića. Ustvrdio je kako ni jedna ideologija ne voli spomene svojih žrtava i zato odlikuje one koji krivotvore povijest. Za ovu knjigu koja je nastala u tišini samostanske sobe kako skandal istine ne bi utonuo u zaborav, rekao je kako je ona više od zbirke sjećanja, ona je uspomena o strahotnom mržnjom zatrtoj braći, životu koji je nestao u vremenu mržnje. »To je«, zaključuje fra Ante, »lektira koju valja čitati da vidimo kako se živi i kao se prašta!«
Liturgiju u crkvi animirali su i na misi pjevali bogoslovi Hercegovačke i Zadarske franjevačke provincije. Predvoditelj mise fra Ante Logara istaknuo je kako svoje misli trebamo usmjeravati prema Isusu koji prašta. Upravo u tome otkriva snagu svjedočanstva pokojnih franjevaca. Zato su oni mučenici. Da su odbacili Krista i Crkvu, mogli su postati »narodni heroji«. Ipak, oni su smogli snage svjedočiti za Boga, ostati s narodom, s njim živjeti i umrijeti. Svojim do smrti čvrstim stavom, istaknuo je fra Ante, postali su nam zagovornici kod Boga. Njihova je krv sjeme iz kojega je niklo novo i veliko stablo. To stablo smo svi mi. Iz njihova svjedočanstva mi crpimo snagu za rast i praštanje.
Zahvaljujući svima na pijetetu koji su svojim dolaskom pokazali prema ubijenim franjevcima, gvardijan Tomić rekao je: »Večeras smo se okupili ovdje u crkvi Bezgrješnog začeća BD Marije sjećajući se 66 hercegovačkih fratara ubijenih u tijeku i nakon Drugog svjetskog rata, ali naše sjećanje seže i do drugih šeststotinjak žrtava po biskupijama u Hrvatskoj i BiH, provincijama i družbama, muškim i ženskim, kao i do svih nevinih žrtava na ovom tlu, za nas svetom, suzama zalivenom i mučeničkom krvlju natopljenom, tamo sve od vremena sv. Dujma i solinskih mučenika, onih iz turskih vremena i onih iz naših dana, među kojima posebno mjesto pripada blaženom mučeniku Alojziju Stepincu. Svojevrsni simbol mučeništva Bogu posvećenih osoba, ubojstvo i spaljivanje 12 franjevaca iz širokobriješke zajednice, prepoznali su i ondašnji hrvatski biskupi te ga uvrstili u glasovito Pastirsko pismo iz rujna 1945.«
U isječku dokumentarnog filma »Tragovima pobijenih fratara« o naporima za dostojno obilježavanja i vrjednovanje stradanja fratara i katoličkog puka u Hercegovini govorio je vicepostulator Stojić. Upozorio je na neke nove momente i spoznaje o načinu na koji su fratri ubijeni (odvođeni su jedan po jedan, šikanirani i ubijeni u skloništu ispod crkve te poslije zapaljeni), kao i načinu na koji su franjevci ubijeni na drugim mjestima. Progovorio je o zapovjednoj liniji koja je prema novijim spoznajama išla od Tita preko Rankovića i štaba OZNE u Trebinju do egzekutora na terenu, i drugo.