29. studenoga, 2020.

U NOVOM BROJU »VOJNE POVIJESTI« OBJAVLJEN ČLANAK O BORBAMA ZA ŠIROKI BRIJEG

Share on whatsapp
WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 1. svibnja 2014. (vojnapovijest.hr) – Prekretnica na zapadnom dijelu europskog ratišta dogodila se 8. rujna 1943. kada je kapitulirala Italija. Kapitulacijom Italije njemačke snage su preuzele talijansku sferu utjecaja u NDH, definiranu Rimskim sporazumom iz 1941. Na jugoistočnom dijelu europskog ratišta vladala je nepovoljna vojna situacija za Treći Reich. Njemačke skupine Armije »E« iz Grčke povlačile su se prema NDH. Njemački je strateški interes bio održati komunikaciju Zagreb – Zemun te Slavonski Brod – Sarajevo – Mostar – Dubrovnik. Početkom studenoga 1944. njemačke snage su se povukle iz Dalmacije. Zapovijed o njihovu povlačenju došla je izravno iz Berlina, gdje je izdana naredba Vrhovnog zapovjedništva vojske (Oberkomando des Heeres-OKH) o uspostavljanju obrambene crte, nazvane »Zelena crta«. Spomenuta obrambena crta uključivala je obranu Knina, Mostara i Višegrada. Njemački obrambeni položaji na spomenutoj crti bili su bočna zaštita snagama na srijemskom bojištu i mostobran za prihvat njemačkih postrojbi iz njemačke skupine armija »E« koje su se pod zapovjedništvom generala pukovnika Alexandra Löhra povlačile iz Grčke. Vrhovni štab NOVJ odgovorio je na spomenuti njemački ratni plan tako što je nakon zaposjedanja jadranske obale usmjerio snage 8. dalmatinskog korpusa prema Posušju, Livnu, Tomislavgradu i Kninu, a partizanske snage iz sastava 2. crnogorskog korpusa i 29. hercegovačke divizije prema Dubrovniku, Trebinju, Stocu, Čapljini, Čitluku i Širokom Brijegu. Postrojbe iz sastava 8. korpusa ovladale su navedenim mjestima, zaključno s osvajanjem Knina 4. prosinca 1944., čime je reduciran lijevi krak tzv. »Zelene crte« na prostor od Nevesinja, Mostara do Širokog Brijega. Istodobno, partizanske snage iz sastava 29. hercegovačke divizije osvojile su veći dio Hercegovine te otpočele opsjedanje Širokog Brijega. Nijemci su u novoj organizaciji obrane Balkana dali značaj Mostaru kao glavnom obrambenom stupu. Time su Široki Brijeg i Nevesinje istodobno postali glavni bočni obrambeni stupovi koji su bili od presudne važnosti za njemačko držanje Mostara. Između ostaloga Mostar je bio strateški važan zbog nadzora komunikacijskih pravaca koji dolinama rijeke Neretve i Bosne vode prema Srijemskoj bojišnici. Tako postavljenom strategijom, obrambena crta Mostar – Široki Brijeg – Nevesinje dobila je iznimno važan značaj u njemačkim vojnim planovima u razdoblju od početka studenoga 1944. do sredine veljače 1945., čime je Široki Brijeg po prvi put u navedenom razdoblju tijekom Drugog svjetskog rata dobio vojni značaj. Do okončanja Kninske operacije, odnosno do kraja prve polovine prosinca 1944., ozemlje Širokog Brijega bezuspješno su opsjedale postrojbe 29. hercegovačke divizije (komandant Vlado Šegrt i politički komesar Vukašin Mićunović). U drugoj polovini prosinca na prostor zapadno od rijeke Neretve dovedena je 9. dalmatinska divizija (komandant Ljubo Truta i politički komesar Ilija Radaković), a početkom siječnja 1945. na zapadnim prilazima Širokom Brijegu, priključuje im se 2. dalmatinska proleterska brigada (komandant Bruno Vuletić), koja je do tada djelovala u sastavu 2. crnogorskog korpusa.

Opširno o svemu ovome može se pročitati u radu Hrvoja Mandića u novome broju VP koji se bavi analizom borbi 8. dalmatinskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske (NOV) s jedne strane, te dijelova njemačke 369. pješačke divizije i dijelova 9. hrvatske gorske divizije i drugih postrojbi u sastavu Oružanih snaga NDH na području Širokog Brijega. Borbe su se vodile na spomenutom bojištu od početka studenoga 1944. do njegovog konačnog zauzimanja 7. veljače 1945. U radu se govori o operacijama koje su prethodile borbi za Široki Brijeg, od 6. do 7. veljače, u okviru početka Mostarske operacije. Na kraju rada govori se o posljedicama borbi za Široki Brijeg u kojima je stradalo civilno stanovništvo. U radu su korišteni objavljeni i neobjavljeni izvori.

U novom broju magazina čitajte i o arhivskim otkrićima koji upotpunjuju povijest Ustaške vojnice, pa tako u ovome broju sve o Pothvatu »Brod« 1944. Tema iz Prvoga svjetskog rata podrobno raščlanjuje francuski Plan XVII koji je bio pandan njemačkom Schlieffenovom planu. U dijelu o Domovinskom ratu može se po prvi put pročitati sve o Planinskoj satniji »Velebit«. A u dijelu o događajima iz srednjega vijeka govori se o padu Akre 1291. i krvavom kraju križarske države u Svetoj zemlji. Dakako, tu su još mnoge druge teme.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x