Zagreb, 16. siječnja 2015. (Željko Primorac / 7Dnevno) – O postojanju masovne grobnice na Novom groblju u Vrgorcu godinama se, za vrijeme komunističke Jugoslavije, samo potiho govorilo. Saznanja o stravičnom zločinu komunističko-partizanskih jedinica koje su se razbijene, nakon ustaško-njemačke operacije »Bura«, povlačile koncem siječnja 1945. iz Ljubuškog prema Vrgorcu, te pritom iz tamnice u Ljubuškom poveli 40-ak civila i potom ih masakrirali na Novom groblju nadomak Vrgorcu, prenosila su se s naraštaja na naraštaj. Na taj način je i locirana masovna grobnica, nadomak porušene crkve na Novom groblju.
Prema svjedočanstvima starijeg stanovnika vrgorskog naselja Banja, koji je jutro nakon masakra pronašao tijela nesretnih Ljubušaka, locirano je posljednje počivalište dijela strijeljanih. Međutim, tek tada kreću poteškoće. Sa saznanjima o postojanju masovne grobnice i točnim lokalitetom upoznati su DORH, MUP i ostale nadležne institucije. Prolazili su mjeseci i godine, a nitko ništa nije poduzimao. Javljale su se i obitelji žrtava koje imaju saznanja kako se baš tamo, na Novom groblju u Vrgorcu, nalaze posmrtni ostatci njihovih najmilijih. Tek nakon medijskog prozivanja nadležnih, poglavito pukovnika Ivana Grujića koji ispred Ministarstva branitelja vodi Ured zadužen za obilježavanje grobišta žrtava komunističko-partizanskih zločina, najavljene su bile i prve ekshumacije.
Neprimjereno iskapanje žrtava
Ovdje treba svakako spomenuti i sramotno dokidanje samostalnog Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina koje je napravila Kukuriku vlast i povjeravanje tog posla beznačajnom uredu u Ministarstvu branitelja i to još pod vodstvom nekadašnjeg oficira SDS-a (Udbe), Ivana Grujića. Prevedeno, oficir službe koja je nasljednik Ozne, izvršiteljice pokolja po okončanju Drugog svjetskog rata, trebao bi istraživati zlodjela koja su počinjena u službi u kojoj je radio. Kao da časniku Gestapoa ili SS-a povjerite istraživanje nacističkih zločina nad Židovima!?
Pa ipak, došlo je do iskapanja, ali na način koji je primjereniji iskapanju kamena ili neke rudače, nego iskapanju posmrtnih ostataka masakriranih civila. Protiv takvog iskapanja glas je odmah podigao i fra Miljenko Stojić koji je javnost upozorio kako Grujić i njegov ured i u Vrgorcu žele provesti iskapanja kao što su to uradili u Sincu. Naime, u Sincu kod Gospića obavljena su iskapanja masovne grobnice iz vremena Drugog svjetskog rata, s civilnim žrtvama iz tog kraja koje su komunisti-partizani masakrirali pod okriljem noći. Ni tada, kao ni nedugo potom u Vrgorcu, obitelji žrtava nisu obaviještene o početku ekshumacije, a nije obaviješten ni lokalni svećenik – sve se pokušalo provesti u žurnom postupku pod paskom Grujićevih ljudi. Voditelj Vicepostulature koja brine o pobijenim hercegovačkim franjevcima, ali i civilima iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća, fra Miljenko Stojić pita se zašto o početku iskapanja nisu obaviješteni mediji, obitelji, pa i Vicepostulatura koja je već ranije obavljala iskapanja u Vrgorcu na nekoliko odvojenih lokacija?
DNK analize nisu napravljene
Ono što je dodatno ogorčilo Vicepostulaturu, rodbinu, ali i javnost s obje strane granice jest činjenica da je ekshumacija završila iako je pronađeno samo devet od ukupno 40-ak žrtava za koje se smatra da su posljednje počivalište pronašli na Novom groblju. Grujićev ured se maksimalno požurio da što prije završi ekshumaciju pa se za tijelima više od tridesetak žrtava još uvijek traga. Devet ekshumiranih žrtava »odloženo« je u zajedničkoj grobnici na vrgorskom Gradskom groblju bez dostojanstvenog ispraćaja na posljednji počinak.
Iako zainteresirane obitelji neprestano nazivaju, mole i kume da se napravi DNK analiza i usporede nalazi s DNK materijalom živućih članova obitelji, to do danas nije učinjeno. Na taj način nesretnici koji su na posljednji put krenuli prije 70 godina u maršu smrti prema Vrgorcu, još se uvijek nisu vratili svojoj kući, makar u kovčezima za posljednji počinak.
U neslužbenom razgovoru s brojnim ljudima iz sustava koji je tako uporno kočio istragu na Novom groblju, kao razlog se navodi pritisak koji je »s vrha« vršen na DORH i MUP da bi se usporile istrage. Poznato je, naime, da su pripadnici XI. dalmatinske brigade, poznate po pokoljima u Širokom Brijegu i na Kočevskom rogu, izvršili zločin i u Vrgorcu. Potomci pripadnika te zloglasne brigade danas su najmoćniji ljudi u Hrvatskoj, od DORH-a pa do svih institucija koje su umrežene u nepisani zavjet šutnje i opstrukcije zločina na Novom groblju.