Zagreb, 28. srpnja 2014. (narod.hr) – Dr. fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), istaknuo je danas, 28. srpnja, na konferenciji za tisak važnost organiziranja Hrvatskih svjetskih igara koje su se 21. – 26. srpnja održale u Zagrebu, kao i konvencije HSK-a. Oboje doprinose spajanju Hrvata iz iseljeništva i Hrvata u domovini. Predstavljeno je i novo vodstvo HSK-a kroz iduće dvije godine.
»Mi se već 15 godina zauzimamo za dopisno glasovanje, da ne moramo putovati po 4 ili 5 sati da bismo glasovali, a u Europi i po svijetu svugdje je prošlo dopisno glasovanje, sad i elektroničko«, rekao je Ćorić, uz ostalo ocijenivši kako to sad traže preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Spomenuo je i poteškoće s osobnim iskaznicama, kao i s naplatom poreza na mirovine kada se vrate iz iseljeništva u domovinu. »Za to sve sad imamo Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji to odrađuje za nas«, nadodao je.
Zahvalio je medijima koji su se »izdigli iznad tradicionalnih škrtosti prema nama«, športskim savezima na ustupljenim igralištima, Gradu Zagrebu i Milanu Bandiću, te Uredu predsjednika. Kazao je kako je humanitarnom nogometnom utakmicom za Gunju između momčadi Hrvatskih svjetskih igara i Humanih zvijezda Hrvatske prikupljeno 46.000 kuna.
Predstavljajući novo vodstvo HSK-a Ćorić je rekao kako je novi predsjednik Stjepan Asić iz Australije, a glavni tajnik Vinko Sabljo iz Švicarske. Svima je zaželio uspješan rad.
Predsjednik Stjepan Asić je nakon toga preuzeo riječ te istaknuo važnost i kontinuitet rada Hrvatskog svjetskog kongresa naglasivši raširenost organizacije kao predstavničkog tijela svih Hrvata izvan domovine. »Došlo je vrijeme da prestanemo sa stalnom kritikom – pokažimo se svojim radom«, zaključio je Asić.
Petar Kuntić, hrvatski političar iz Vojvodine, svoje izabranje u Izvršni odbor HSK-a vidi kao potporu Hrvatima u Vojvodini i jačanju njihova položaja u matičnoj državi.
Fra Miljenko Stojić, koji u Mostaru vodi Središte HSK-a za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima, pojasnio je kako surađuju sa svim institucijama koje se bave sličnom tematikom. Najavio je i izgradnju Groblja mira na Bilima, između Širokog Brijega i Mostara, gdje će biti pokapane sve neidentificirane žrtve. Predstavio je i knjigu »Udbini tajni popisi “državnih neprijatelja”« u nakladi Središta i Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Knjiga donosi nekoliko tisuća imena emigranata i njihovih organizacija, način postupanja jugoslavenskih tajnih službi prema njima, kao i kodna imena onih koji su ih uhodili.