Široki Brijeg, 3. srpnja 2013. (Hrvoje Mandić) – Danas se radilo na saniranju zidova franjevačke mlinice i hidrocentrale kako bi se zaštitili od daljnjeg propadanja. Ponovno je također očišćen kanal u dužini više od 150 metara. Također, očišćena je i mlinica pa se sada vide njezini ruševni zidovi te ona poprima svoje nekadašnje konture. Izvedeni su građevinski zahvati na krpanju kamena koji je otpao sa zidova hidrocentrale, te čišćenje interijera od materijala koji je nastao urušavanjem zidova.
Hercegovački franjevci su na Širokom Brijegu, uz rijeku Lišticu, 1868. podigli mlinicu, a 1936. u jednom njezinom dijelu hidrocentralu. Oboje su služili kako fratrima tako i puku Božjem.
Hidrocentrala je služila za opskrbu električnom energijom širokobriješkog samostana i franjevačke gimnazije. U gimnazijskom izvješću za školsku godinu 1935./36. stoji: »4. III. 1936. svečano otvorenje električne rasvjete u gimnaziji.« Hercegovina franciscana izvješćuje: »Dne 2. III. 1936. otvorena je električna centrala u Širokom Brijegu, a 23. I. 1937. postavljen je u centrali autoregulator.«
Bila je među prvim hidroelektranama u BiH, a njome je do 1945. upravljao gimnazijski profesor matematike i fizike fra Augustin Leopold Zubac. Posljednji je njezin fratar upravitelj širokobriješki gvardijan fra Vencel dr. Kosir. Komunisti su je oduzeli 1947. Nije prošlo mnogo vremena, zbog neznanja i nebrige prestala je s radom i pretvorila se u ruševinu, da stvar bude još pogubnija, jedinim dijelom je kasnije preko nje prošla dionica širokobriješke zaobilaznice.
»Franjevačka mlinica i hidrocentrala na rijeci Lištici odigrali su važnu ulogu u povijesti širokobriješkog kraja. Komunisti su to na žalost okrenuli u drugom smjeru. Najprije su ih oduzeli franjevcima, pokušali njima gospodariti, a onda ih prepustili zubu vremena. Prije toga, 8. veljače 1945., odavde su nekamo prema Splitu odveli osam franjevaca i negdje ih pobili. Jednoga smo, fra Melhiora Prlića 30. prosinca 2005. uspjeli identificirati među pobijenima u masovnoj grobnici u Zagvozdu. Grob ostalih odvedenih ne znamo, kao ni fra Mariofila Sivrića kojeg su ostavili na Širokom Brijegu da im pokaže kako se rukuje hidrocentralom i nakon toga ga negdje ubili. Na ovaj način franjevačka mlinica i hidrocentrala postali su povijesno i duhovno spomen-područje. Usporedo se stvaraju naumi za obnovu, koristeći one već napravljene. Trenutačno sve ide prema tome da se mlinica vrati u prvobitno stanje, odnosno djelovanje, kao i hidrocentrala, s tim da bi bila obnovljena jedna turbina i služila kao muzejski primjerak, a druga bi se osuvremenila i proizvodila električnu energiju. Oživila bi se i staza koja s ovog područja preko šumarka Grabovine vodi do samostana. Tako bi putnici namjernici mogli, ne samo razgledati nešto iz naše prošlosti, nego se i moliti za sve nepravedno pobijene«, istakao je vicepostulator fra Miljenko Stojić u jednom razgovoru za Večernji list.
Jedna skupina širokobriježana još od 2011. sudjeluje u projektu čišćenja, sanacije i obnove fratarske mlinice i hidrocentrale pod vodstvom Vicepostulature. Iste godine fra Miljenko Stojić je u razgovoru za portal frama ba, istaknuo slijedeće: Posao se sastoji od 3 faze: 1. čišćenje; 2. zaštita od daljnjeg propadanja; 3. obnova. Ovaj prostor se planira povezati sa šetalištem koje ide uz Grabovinu prema crkvi, a kuda se nekada dovozio teret do mlinice. Kako će se to izvesti, stvar je struke. Spomenimo još da je mlinica od 1868. bila u pogonu i hranila ovaj kraj, a da je zahvaljujući hidrocentrali 1934. u Širokom Brijegu bilo električne energije. Nakon Domovinskog rata ovim je prostorom prošla širokobriješka zaobilaznica i ovo je prigoda da se upitamo o mudrosti tog poteza.«
Radnici, njih 12-ak, vrijedno su danas radili po velikoj vrućini. Hvala im. Bili su to naši trećari i prijatelji.