27. rujna, 2020.

UKOP FRA MAKSIMILIJANA JURČIĆA I SUDRUGOVA IZ MASOVNE GROBNICE U VRGORCU

Share on whatsapp
WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Humac, 23. studenoga 2009. (Vicepostulatura) – Hercegovačka franjevačka provincija nikada nije prestala tragati za svjedočenjima o okolnostima pogubljenja i posmrtnim ostatcima svojih 66 pobijenih članova. Činila je to i u komunističko vrijeme, pa makar noću pred nosom milicije, kao što je bilo u slučaju fra Maksimilijana Jurčića. Zahvaljujući tome u posljednje vrijeme identificirana su četvorica hercegovačkih franjevaca. Najprije je identificiran fra Melhior Prlić (30. prosinca 2005.), nakon njega identificirani su fra Zdenko Zubac (27. listopada 2006.) i fra Julijan Kožul (15. siječnja 2007.). Posljednji identificirani je fra Maksimilijan Jurčić (27. travnja 2009.).
Svakako treba spomenuti da su sve nabrojane identifikacije obavili prof. dr. Marija Definis-Gojanović, dr. Davorka Sutlović i njihovi suradnici s Odjela za patologiju i sudsku medicinu KBC Split (Patologija). Postupak identifikacije prvih trojice pobijenih hercegovačkih franjevaca dotični su obradili u stručnom članku i objavili u poznatom stručnom časopisu Croatian medical journal, a i u knjizi koju je uredio fra Ante Marić Tragom ubijenih hercegovačkih franjevaca. Članak je pobrao najviše stručne ocjene i ušao kao nastavno gradivo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Inače, identifikacija fra Melhiora Prlića (30. prosinca 2005.) prva je identifikacija Patologije u Splitu, odnosno na prostorima bivše Jugoslavije, posmrtnih ostataka nekoga iz vremena II. svjetskog rata te je to početak današnjeg studija forenzike na Sveučilištu u Splitu.
Fra Maksimilijana Jurčića komunisti su ubili s još 5-oricom, najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 škrape, na lokaciji Belića gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema vrgoračkom polju. Vrgorčani su čuvali uspomenu na njihovo pogubljenje i zahvaljujući živoj svjedokinji Mandi Erceg, koja je to prenijela i na svoje potomstvo, uspjelo se doći do mjesta gdje bi vrijedilo početi istraživati njihova posljednja počivališta. Vlasnici zemljišta nisu imali ništa protiv pa su radovi započeli 11. listopada 2008. U ime Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« (Vicepostulatura), na čijem je čelu vicepostulator fra Miljenko Stojić, vodio ih je član povjerenstva Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe fra Ante Marić, koji je inače vodio i iskapanje drugih pogubljenih franjevaca. Ispred Patologije u Splitu stručni dio otkapanja vodila je prof. dr. Marija Definis-Gojanović. Pomagao je i arheolog Tihomir Glavaš. Svojim sudjelovanjem u otkapanju doprinijeli su i mjesni župnik fra Petar Vrljičak, gradonačelnik i saborski zastupnik Boris Matković, načelnik policijske postaje Ivan Kalajžić te istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac. O svemu je opširno izvijestio portal Vicepostulature www.pobijeni.info. Nakon što su 17. listopada završeni radovi tijela su prenesena na Patologiju u Split. Budući da su kosti bile previše trošne, postupak identifikacije zahtijevao je mnogo više vremena nego inače.
Evo fra Maksimilijanova kratkog životopisa. Rođen je 8. listopada 1913. u Ružićima. Roditelji su mu: Jozo i Matija r. Ćorluka. Pučku školu završio je u rodnom selu 1921. – 1925. Nakon toga do 1935. pohađa Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. U Mostaru završava 3 godine bogoslovnih studija (1935. – 1938.). Posljednje dvije godine (1938. – 1940.) fra Maksimilijan završava u Rimu na Antonianumu. Franjevački habit obukao je 29. lipnja 1932. na Humcu. Vječne zavjete položio je 2. srpnja 1936. u Mostaru, a za svećenika ga je u Mostaru zaredio biskup fra Alojzije Mišić 2. srpnja 1936. Prva župa na kojoj je kratko službovao (1. srpnja – 19. listopada 1941.) bila je Blizanci (danas Gradina). Nakon toga premješten je u Goricu, iako su župljani iz Blizanaca pismeno tražili da i dalje ostane kod njih. Posebno im se, naime, svidio njegov rad s 450 članova Društva sv. Ante i oko 50 članova pjevačkog zbora. U Gorici je također vodio Društvo sv. Ante, bio kateheta u mjesnoj školi i župni vikar. Tu ostaje do srpnja 1943., a onda je premješten na Humac gdje je službovao kao župni vikar, vjeroučitelj u školi sestara milosrdnica, voditelj Mladeži sv. Ante. Kasnije dobiva i službe drugog meštra novaka i ceremonijera. Nakon što je franjevački samostan na Humcu u kolovozu 1944. oštećen u angloameričkom bombardiranju novaci su se s meštrima preselili u Veljake. U listopadu 1944. ponovno se vraća na Humac. Ubrzo su ga komunisti uhitili i zatvorili u ljubušku tamnicu zajedno s mnoštvom svijeta. U svom paničnom bijegu pred protuudarom branitelja Širokog Brijega 28. siječnja 1945. fra Maksimilijana i još 40-ak civila odvode u Vrgorac i tu ih strijeljaju. Fra Maksimilijan tako završava ovozemne dane u 32. godini života. Fra Janko Bubalo u svojoj knjizi Apokaliptični dani (str. 132.) svjedoči da je njemu i ostalima prije pogubljenja skupno odrješenje grijeha udijelio fra Serafin Dodig.
Posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jurčića bit će pokopani u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, a ostatci do sada neidentificiranih civila na mjesnom groblju u Vrgorcu. Sva tijela bit će 27. studenoga 2009. iz Splita prevezena u Vrgorac i izložena u župnoj crkvi. Sutradan, 28. studenoga, u 14.00 započet će sv. misa zadušnica. Predvodit će je, kao i ukop, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita fra Željko Tolić. Nakon sv. mise povorka s tijelima kreće prema mjesnom groblju u Vrgorcu. Po završetku pokopa 5 neidentificiranih tijela, službeno vozilo s posmrtnim ostatcima fra Maksimilijana Jurčića kreće prema Širokom Brijegu. Tamo će svečano biti dočekano i u povorci će fra Maksimilijanovo tijelo biti položeno u samostansku kapelicu. Sutradan, 29. studenoga, fra Maksimilijanovo tijelo u 15.00 bit će izloženo u samostanskoj crkvi. U 16.00 najprije će biti izveden kratki prigodni program koji će govoriti o životu fra Maksimilijana Jurčića, a dotaći će se kratko i drugih pobijenih hercegovačkih franjevaca. Slijedi sv. misa koju će predvoditi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar. Fra Maksimilijan će biti pokopan u grobnicu u samostanskoj crkvi gdje već leže posmrtni ostatci 21 ubijenog hercegovačkog franjevca.
Iskapanja u Vrgorcu će se nastaviti. Na Novom groblju nalazi se jedna velika masovna grobnica s 40-ak civila dovedenih iz ljubuške tamnice. Obitelji i rodbina ubijenih neprestano se zanimaju kad će biti otkopana. Nakon što se to učini bit će objavljeno kako će se moći dati uzorak krvi za DNK analizu posmrtnih ostataka pobijenih.
Podroban životopis fra Maksimilijana Jurčića i mnoštvo podataka o pobijenim hercegovačkim franjevcima može se naći na portalu Vicepostulature pobijeni.info. Ujedno se mole svi oni koji znaju neki zanimljiv podatak ili za predmet glede pobijenih hercegovačkih franjevaca da to što prije jave Vicepostulaturi preko podataka koji se nalaze u zaglavlju portala.

Ako želite, o fra Maksimilijanovu životu možete se i podrobnije obavijestiti i skinuti razne slike.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x