23. studenoga, 2020.

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA (NEKADA DRŽAVNOG) SABORA JOSIP LEKO ODRASTAO U FRANJEVAČKOM SAMOSTANU NA ŠIROKOM BRIJEGU

Share on whatsapp
WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Široki Brijeg, 27. kolovoza 2014. (D. Šimić / hrsvijet.net) – U većini dostupnih medijskih opservacija, poglavito onom dijelu objavljenom nakon izbijanja otvorenog sukoba između predsjednika SDP-a Zorana Milanovića i još uvijek samoproglašenog predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, predsjednika Sabora Josipa Leku redovito se svrstava uz bok Josipoviću. Prema nekim informacijama, koje su iz tog kruga procurile u javnost, ime Josipa Leke spominje se i kao mogućeg nasljednika Zorana Milanovića na čelu SDP-a. Tih, sabran, razborit i odmjeren, Josip Leko ostavlja dojam političara suvremenog kova. Kad se tome dodaju Lekini hercegovački korijeni, kod mnogih se na prvi pogled javljaju asocijacije na državotvornost. Međutim, je li to tako?
Gdje su poveznice Leke i Josipovića?

Dobrom dijelu hrvatske javnosti poznate su podrobnosti iz životopisa predsjednikovog oca Ante Josipovića koji je kao 18-godišnjak 1942. otišao iz Baške Vode u Biokovo priključivši se malom partizanskom odredu. Taj je odred kasnije prerastao u 11. dalmatinsku brigadu, postrojbu poznatu po stravičnim zločinima počinjenim nad franjevcima na Širokom Brijegu i ratnim zarobljenicima na Kočevskom Rogu. Zbog svega toga javnost se pita gdje su dodirne ideološke točke između trenutnog predsjednika države Hrvatske i trenutnog predsjednika Hrvatskog (nekada državnog) sabora?

Hrvatska javnost niti ne sluti da spomenuti dvojac ima potpuno iste ideološke korijene. Petar Leko, rođeni stric Josipa Leke, bio je, naime, prvi šef AGITPROP-a Sreskog komiteta KPJ za općinu Široki Brijeg nakon uspostave komunističke vlasti u tom dijelu Hercegovine. Sudeći prema iskazima Jure Galića, tadašnjeg partijskog sekretara Okružnog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu, objavljenima u njegovim memoarskim sjećanjima, Petar Leko je u vrijeme rata djelovao kao ilegalac, koga je na vezi držao upravo Jure Galić. Svjedočeći o tim ilegalnim aktivnostima, Galić je u svojim memoarima naznačio da je koncem siječnja 1945. boravio na Vučipolju kod Posušja, gdje se susreo s Petrom Lekom, koji je na tom pravcu nadzirao jedan od partijskih obavještajnih punktova. Razni povjesničari, baveći se istraživanjem metodologije komunističkih zločina, ukazuju kako su upravo partijski komiteti, preko svojih suradnika na terenu, prikupljali podatke o »narodnim neprijateljima«, te sastavljali popise za kasnije aktivnosti Ozne i Knoja, nudeći za to danas dostupne dokumente. Desetak dana nakon razgovora vođenog na Vučipolju, točnije 7. veljače 1945., Jure Galić je zajedno s Markom Šoljićem, u borbenom poretku 11. dalmatinske brigade, ušao u Široki Brijeg i u sjeni mnogobrojnih zločina, uključujući i one nad širokobriješkim franjevcima, započeo uspostavu komunističke vlasti.
Na čelu partijskog AGITPROP-a

U novouspostavljenoj vlasti jedno od ključnih partijskih mjesta zauzima i dotadašnji partijski ilegalac Petar Leko, koji postaje šef partijskog AGITPROPA. Analizirajući dostupnu arhivsku građu za tadašnji Širokobriješki srez, koji je nedugo nakon toga preimenovan u Lišticu, vidljiv je cijeli spektar aktivnosti koje je Petar Leko, kao jedna od ideoloških partijskih poluga, provodio za potrebe stvaranja »besklasnog« komunističkog društva. Između ostalog, sudeći prema dostupnim izvorima, imao je zapaženu ulogu i u dovođenju fra Mile Leke na čelo Hercegovačke franjevačke provincije, ali i udruženja »Dobri pastir« preko koga je KPJ nastojala nadzirati procese u Crkvi.

Uloga Petra Leke vidljiva je i u stvaranju Više realne gimnazije na Širokom Brijegu. Ona je započela radom šk. g. 1955./56. u zgradi nekadašnje Franjevačke klasične gimnazije što su je komunisti spalili 7. veljače 1945. Za pokretanje gimnazije, koju neki i danas nastoje prikazati kao nasljednika nekadašnje Franjevačke klasične gimnazije, povijesni izvori najviše zasluga pripisuju upravo tadašnjem predsjedniku Općine Marku Šoljiću i partijskom dužnosniku Petru Leki. Dotični je prve dvije godine obnašao i dužnost ravnatelja te profesora latinskog jezika, što mu kao bivšem franjevačkom sjemeništarcu nije bilo teško.
Predsjednik Hrvatskog sabora odrastao u samostanu

Kako je dotadašnji profesorski kadar bio pobijen, protjeran ili smješten u tamnice, profesorima su postali viđeniji partijski činovnici, dok je ostatak novog profesorskog zbora doveden partijskim linijama iz drugih sredina. Nova profesorska elita zahtijevala je i rješavanje stambenih pitanja. Stoga su za te potrebe oduzete zgrade nekadašnje franjevačke stolarije i sjemeništa.

Jedan od stanova u nekadašnjem Franjevačkom sjemeništu, odnosno staroj zgradi gimnazije u sastavu samostana na Širokom Brijegu, dodijeljen je tada i Iliji Leki, ocu Josipa Leke, koji je sve do svog umirovljenja obnašao dužnost tajnika Gimnazije. Upravo u tom stanu odrastao je i današnji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. On je, nakon smrti roditelja, postao jednim od suvlasnika spomenutog stana. Međutim, zemljišno-knjižni izvadak, star nešto manje od godinu dana, pokazuje da spomenuta zgrada nikada nije nacionalizirana, nego je cijelo vrijeme bila u vlasništvu Hercegovačke franjevačke provincije. To navodi na zaključak da je trenutni predsjednik Hrvatskog sabora doslovce odrastao u Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu, gdje prema važećem zakonodavstvu navodno ima i stanarsko pravo na određenu kvadraturu.
Franjevci žele graditi Spomen sobu pobijenih fratara

Sudeći prema javno obznanjenim informacijama, novo vodstvo Hercegovačke franjevačke provincije, na čelu s fra Miljenkom Štekom, već je dobro poodmaklo u postupku povrata oduzete imovine. Nedavno se, u prigodi Dana općine Široki Brijeg, provincijal fra Miljenko Šteko osobno zahvalio predsjedniku Vlade ŽZH Zdenku Ćosiću i gradonačelniku Širokog Brijega Miri Kraljeviću na potpori iskazanoj u postupku ispravljanja nepravdi i povratu oduzete imovine franjevcima.

Kako neslužbeno doznajemo, među prvima bi trebala biti vraćena zgrada nekadašnjeg Sjemeništa, koja je faktički sastavni dio tamošnjeg franjevačkog samostana. Postupak povrata spomenute zgrade omogućio bi u skoroj budućnosti da ona, između ostaloga, bude preuređena i u Spomen sobu pobijenih hercegovačkih franjevaca. Zgrada bi trebala biti vraćena franjevcima najdalje do konca ove godine.

Tragom informacije da predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ima stan u Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu pokušali smo doznati je li taj stan uredno vratio njegovim stvarnim vlasnicima – hercegovačkim franjevcima. Međutim, tema je to o kojoj nitko ne želi otvoreno govoriti. Sugovornici s kojima smo razgovarali tvrde da je dio prošlogodišnjeg godišnjeg odmora proveo upravo u tom stanu koji se nalazi u oduzetom dijelu samostana.
Pokušava ponovo dovesti Josipovića u samostan

Razgovarajući dalje o toj temi doznali smo kako Josip Leko ima iznimno dobre odnose s nekolicinom starijih franjevaca, te da je upravo zahvaljujući tim odnosima tadašnji predsjednički kandidat Ivo Josipović, koncem 2009., službeno posjetio širokobriješki franjevački samostan, što je zbog percepcije stvorene u javnosti za mnoge bilo veliko iznenađenje.

»Pokušao je Josip Leko prije nekoliko godina dovesti u širokobriješki samostan i Zorana Milanovića. Službeni posjet je bio dogovoren, ali je na koncu otkazan zbog medijskog pritiska«, tvrdi jedan od naših sugovornika s kojim smo razgovarali tijekom istraživanja ove teme.

Zanimalo nas je postoji li mogućnost dolaska Ive Josipovića u Široki Brijeg tijekom nadolazeće predsjedničke kampanje. »Govorka se da će Josipović koncem tjedna boraviti na nekakvom sastanku regionalnih lidera u Mostaru, gdje će se raspravljati o usklađivanju standarda za traženje nestalih osoba. Iz Mostara bi trebao skoknuti na Široki Brijeg i zajedno s Josipom Lekom posjetiti samostan«, tvrdi naš sugovornik. Tvrdi da protiv Josipovića osobno nitko nema ništa, ali… »Jasno je da Josipoviću u predizbornoj kampanji, zbog pokušaja ublažavanja komunističke retorike, treba malo slikanja sa svećenicima. Međutim, ukoliko dođe morat će odgovoriti na neka pitanja, uključujući i pitanje zločina nad franjevcima. Kad se već nastoji predstaviti stručnjakom za traženje nestalih osoba, Josipović bi mogao odgovoriti i na pitanje gdje je 1945. nestalo skoro dvije tisuće Širokobriježana, ali i dvadesetak tisuća hercegovačkih Hrvata«.

Hoće li i odgovoriti na ta pitanja, bit će poznato u danima koji slijede…!

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x