29. rujna, 2020.

ONI SU NAŠA POVIJEST

Share on whatsapp
WhatsApp
Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 20. travnja 2012. (Branko Pilaš / Hrvatsko slovo) – Otvarajući stranice Stopama pobijenih čitateljevu pozornost odmah privlači niz fotografija pobijenih hercegovačkih franjevaca. U vremenskom razdoblju od 1942. do 1945. nestalo je 66 franjevaca. Njihovi su grobovi samo jednim dijelom poznati. U Širokom Brijegu počivaju 22, u Kočerinu 2, Čitluku 3, Međugorju 1 i u Macelju 3 franjevca. Uredništvo obavješćuje čitatelje da su franjevce »pobili komunisti« i u isto vrijeme traži »svjedočenje glede njihova pogubljenja«. Osim toga čitatelji se pozivaju da »objave ako su na njihov zagovor dobili neku milost ili čudo«. Za sve one čitatelje koji imaju neke spoznaje, ali i za one koji se žele pretplatiti na glasilo evo i adrese: Vicepostulatura postupka mučeništva, 88220 Široki Brijeg, Kard. Stepinca 14; tel. (039) 700-325. Već je uobičajeno da na početku svakog novog broja glasila čitamo uvodnu riječ glavnog i odgovornog urednika fra Miljenka Stojića. Upravo ta riječ, koja nam otkriva i istaknutog književnika, ponajbolji je uvod u sadržaj glasila. Stopama pobijenih prepoznatljivo je glasilo po već spomenutoj stranici s fotografijama, ali i posebno po tome što je jedinstveno po svome sadržaju i po tome što su »pobijeni hrvatski puk i pobijeni hercegovački franjevci u javnosti progovorili na nov način«. U uvodnoj riječi fra Miljenko Stojić napominje da je uz sljedeću obljetnicu pobijenih franjevaca pokrenut natječaj za radove iz područja književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije i videa. Iako je natječaj pobudio veliko zanimanje, za požaliti je što o tom natječaju nismo čitali i u drugim listovima, novinama i časopisima. Urednik najavljuje nešto što mora obradovati čitatelje, a to je da će se glasilo moći nabaviti i na kioscima. Jedna od urednikovih poruka, tj. njegov poziv, svakako će razvedriti lica mnogih čitatelja: »Zar ima išta ljepše nego vidjeti plodove svojih ruku? Skupimo, dakle, hrabrost i krenimo mijenjati sebe i društvo koje nas okružuje. Bog će nam u tome pomoći.« U nizu kraćih napisa upoznajemo se s obilježavanjem grobišta, otkrivanju i rasvjetljavanju grobišta, prilozima za životopise, o snimanju dokumentarnog filma o padu Širokog Brijega, simpoziju Stopama pobijenih, o jednom natječaju za djecu i mlade, itd. Obnova franjevačke mlinice i izgradnja zaobilaznice, naslov je rada Mile Lasića. Autor donosi podatke o izgradnji zaobilaznice, zatim o glavnom projektu, o zaštiti spomeničko-prirodnog kompleksa Široki Brijeg i još niz drugih podataka Vrijedni čitateljeve pozornosti prilozi su autora Vice Nižića, Roberta Jolića, Damira Šimića, Radojka Karamana, Marije Biško, Anđelka Mijatovića… U razgovoru s fra Damjanom Rozićem, koji je bio župnik u Kongori od 1942. do 1948. doznajemo da je u župi stanje »bilo očajno«. Zatim postavlja se pitanje »Je li Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije političkih neistomišljenika«. Stranice glasila često su posvećene onima koji su izgubili živote. Tako čitamo o fra Križanu Galiću, njegovu životu, redovništvu, bolesti, starosti i ubojstvu. Isto tako pratimo dane Križnoga puta fra Slobodana Lončara i fra Zdenka Zupca. Krešimir Šego razgovara s fra Bazilijem Pandžićem, uglednim hrvatskim povjesničarom. Treba naglasiti da je glasilo gotovo na svim stranicama popraćeno brojnim fotografijama koje čitatelju još više približavaju tekstove, ali i brojne ljude koji su svojim životima i mučeništvom postali dio hrvatske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, ili bolje reći, dio hrvatske povijesti.

Članak možete pročitati i u pdf-u.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x